Porezna uprava objavila je nove podatke o jučerašnjoj potrošnji. Jučer su građani u trgovinama na 4.67 milijuna računa ostavili 88.8 milijuna eura, dok su prošle subote na manje računa, 4.61 milijuna, ostavili više novca, 92.6 milijuna eura. U ugostiteljstvu je i jučer i prošle subote napravljeno jednako računa, 1.04 milijuna, ali je jučer potrošeno manje - 10.88 milijuna eura u odnosu na 11.1 prošle subote.
Podsjetimo, prema podacima Porezne, u petak, na dan bojkota, broj računa u odnosu na petak prije pao je za čak 43%, a iznos računa za 50 posto.
Organizatori bojkota: Uspio je iznad očekivanja
Građani su u petak diljem Hrvatske bojkotirali trgovine, pekare i šoping-centre. Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme "Halo, inspektore", koja je pokrenula inicijativu za bojkot, bio je zadovoljan dosezima bojkota. Bojkot je, kako kaže, uspio iznad svih očekivanja, pogotovo onih koji su predviđali da neće uspjeti uopće.
"Za takve je to bilo šokantno. Prvi put se čuo snažan glas potrošača, njihov stav i mišljenje o situaciji na hrvatskom tržištu, a definitivno nešto ozbiljno nije u redu s hrvatskim tržištem. Situacija s cijenama u Hrvatskoj je nenormalna i sada potrošači traže da svi oni koji sudjeluju u formiranju cijena i svi koji imaju alate kontrole tržišta taj problem riješe", ističe Kelemen u razgovoru za Novi list.
Posao države
Kelemen kaže kako potrošači ne mogu vršiti pritisak na dobavljače i neke druge u tom tržišnom lancu, ali mogu na trgovce.
"Sve ostalo je posao države. To je suština priče. Da je to tako, navest ću primjer Slovenije i Italije. Zašto u Sloveniji i Italiji teleći vrat nije mogao poskupjeti 43 posto u tri mjeseca, a u Hrvatskoj može!? To znači da sustav nadzora i regulacija tržišta ne funkcionira. Mi smo samo ukazali na problem, ali nije na nama da ga rješavamo", kaže Kelemen.
"Vlada već godinama donosi akcijske planove za administrativna rasterećenja. Uspjeh takvih mjera vidimo danas. Neki su proizvodi u tom vremenu poskupjeli sto posto i više. Kako i zašto!?" pita Kelemen.
Pritom ponavlja da nisu potrošači ti koji bi na ova pitanja trebali dati odgovore, već to moraju učiniti dobavljači, trgovci, vlast... Potrošačima ostaje, kako kaže, da se nadaju da će mehanizmi koje pokreće država vrlo brzo uroditi plodom, a ne receptima za kifle i kruh.
Nove akcije
Što se novih akcija platforme tiče, sve bi se moglo znati za koji dan kad završi analiza rezultata bojkota. Mogućnosti je više, kaže Kelemen, poput višednevnog bojkota trgovačkih lanaca ili trgovačkih centara u domaćem ili stranom vlasništvu, ili višednevnog ili trajnog bojkota više proizvoda uz pritisak na vladu u cilju smanjivanja PDV-a na one proizvode koje Hrvatska trenutno još nije uzela u obzir za ograničavanje cijena.
"Zanima nas i odgovor na pitanje je li došlo do kartelizacije između trgovaca i dobavljača, zanima nas i dalje zašto u istom trgovačkom lancu isti proizvod u Hrvatskoj treba i smije biti skuplji 200 i više posto. A što se nadzora tiče i nedopuštene prakse, najbolji je primjer cijena kruha. PDV za kruh je smanjen na pet posto, u međuvremenu je pala cijena brašna, cijene struje i goriva su kontrolirane, a cijena kruha je podivljala i u međuvremenu narasla za više od 38 posto", kaže Kelemen.
Glavni ekonomist HUP-a: Akcija je legitimna
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a i komentirao cijene u hrvatskim trgovinama.
"Prije svega, mi smatramo akciju građana legitimnom. Oni, dakle, apsolutno imaju pravo izraziti svoje mišljenje, ali sumirajmo koji su glavni razlozi zašto je došlo do ove situacije. Cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj su za početak porezom znatno više opterećene nego u susjednim zemljama. Ako samo gledamo efektivnu stopu PDV-a na prehrambene proizvode, ona je u Hrvatskoj oko 16 posto, u Sloveniji je 11 posto, u Italiji je još niža - 9 posto", istaknuo je Stojić.
"Gledamo li ulazne troškove, troškove dobavljača, oni u velikoj mjeri ovise i o njihovim inputima, a vidimo i da cijene prehrambenih sirovina ponovno rastu. To nisu samo kakaovac i kava, to su i sirovine za mliječne proizvode, za meso i za ulja. Na globalnoj razini opet se zagrijava rast cijena.
Ono što je puno bitnije od poreza je to da moramo također jačati našu domaću proizvodnju jer Hrvatska ima trgovinski deficit u prehrambenim proizvodima, čak 2.5 posto BDP-a. To nema ni jedna zemlja u okruženju i mi smo onda izloženiji rastu globalnih cijena. Kad god plaćate cijenu preko više ruku, onda cijena bude viša", upozorio je Stojić.
Napomenuo je da je Hrvatska malo tržište. "Talijana je preko 50 milijuna. Oni puno lakše mogu skalirati nižu cijenu. Tamo veleprodajna cijena mora biti niža nego što je na hrvatskom tržištu", rekao je.
"Nemojmo biti licemjerni"
Građani su zadovoljni akcijom od petka, a sada se u javnosti razgovara o novim idejama, primjerice, da se tjedan dana bojkotira jedan trgovački lanac. Stojića su pitali što misli o tome.
"To je situacija u kojoj svi gubimo, ne samo trgovački lanci nego i ljudi isto tako gube. Sektor trgovine zapošljava 200 tisuća ljudi, domaća prehrambena industrija još oko 20 tisuća ljudi. Prehrambena industrija i trgovinski sektor važna su potpora našem turizmu, gdje još radi oko dvjesto tisuća ljudi. Dakle, od prihoda na PDV, koji je na razini 19% BDP-a, između ostalog se financiraju i rashodi na razini središnje države.
Nemojmo biti licemjerni jer država je ubiranjem puno više PDV-a zapravo financirala prošlogodišnje povišice za zaposlenike u javnom sektoru. Samo lani 46 posto, a ove godine još 7 posto, dakle, u dva proračunska ciklusa 58 posto. Privatnom sektoru je trebalo 6 godina da digne plaće, što je država napravila u dva proračunska ciklusa", zaključio je Stojić.
