Njemački portali preplavljeni su informacijama o ekstremnoj zimi, snijegom zatrpanim ulicama koje se očekuju i ekstremnim vremenskim prilikama koje prijete zemlji.
Gotovo svake godine pojavljuju se takvi izvještaji koji za Njemačku prognoziraju dugotrajne ekstremne vremenske prilike. U travnju je to bilo "pakleno ljeto 2025.", a sada je riječ o "zimi stoljeća", koja bi navodno trebala pogoditi Njemačku 2025./2026. godine. No, može li se vrijeme toliko unaprijed predvidjeti? Odakle uopće dolaze nagađanja o "zimi stoljeća" i koji im je cilj, pita se Deutsche Welle.
Na ono što privlači pažnju ili šokira, klikne se. To vrijedi i za vremenske prognoze. Privatne meteorološke službe, ali i novinari, to odavno znaju i koriste meteorološke modele kako bi iz njih izvukli bombastične naslove poput "pakleno ljeto" ili "zima stoljeća". Klikovi, na kraju krajeva, znače novac.
Kod takozvanog clickbaitinga se, kako kaže Lothar Bock iz Regionalnog klimatskog ureda u Münchenu (DWD), "ponekad zanemari dužnost pažljivog postupanja s informacijama".
"Mi kao državna institucija, naravno, tako nešto ne bismo napravili", dodaje on.
Povod za spekulacije o "zimi stoljeća 2025./2026." bio je prije svega internetski članak koji povezuje slabiji polarni vrtlog iznad Sjevernog pola s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Navodno postoje prognoze koje ukazuju na to da bi ovaj polarni vrtlog tijekom ove zime mogao biti relativno slab, potvrđuje meteorolog Bock.
Slab polarni vrtlog (široka cirkulacija zraka koja u zimskim mjesecima dominira sjevernom i južnom hemisferom), za razliku od snažnoga, ne može zadržati hladan zrak u polarnim područjima. Kada se te ledene mase "izliju", one mogu doprijeti i do naših geografskih širina i utjecati na vrijeme u Europi. To se može dogoditi, ali ne mora.
Postoji li uopće veza između slabih polarnih vrtloga i hladnoće u Njemačkoj, još nije dokazano, kaže Martin Gudd iz centra za vremensku ekspertizu njemačkog javnog servisa ARD. U proteklim godinama ništa slično nije uočeno. "Jer slab polarni vrtlog zapravo znači da Arktik više nije toliko hladan kao prije", objašnjava meteorolog.
Prema stručnjacima, predvidljivost vremena ovisi o brojnim faktorima – ne samo o polarnom vrtlogu. Ulogu imaju i temperature oceana, morske struje i opće atmosferske prilike. Na pitanje hoćemo li u sezoni 2025./2026. zaista imati "zimu stoljeća", meteorolog Karsten Schwanke odgovara: "Ne znamo."
I za Lothara Bocka iz DWD-a u Münchenu to je "čista spekulacija" – u listopadu govoriti o ekstremno hladnoj zimi ili čak "zimi stoljeća".
"Što se tiče ozbiljnih prognoza za zimu, možda – ali zaista samo možda – početkom godine možemo pogledati obrasce strujanja zraka: kakvo je bilo vrijeme do sada i kakvo bi moglo biti", kaže za DW Martin Gudd iz ARD-ova centra. Na temelju toga eventualno se mogu dati grube procjene o tome kako će se ostatak zime otprilike odvijati.
