Svako ljeto ista je priča, a iz godine u godinu očito se ponavlja. Novi primjer sramotne devastacije obale dolazi iz dijela uvale Tatinja, a konkretniji problem je na plaži Grižnjaci koja pripada Općini Sutivan na otoku Braču. Jedan čitatelj koji je želio ostati anoniman detaljno je za Dalmaciju Danas ispričao cijelu "povijest bolesti" ove prekrasne uvale koja je sve manja i sve unakaženija.
Uništava se prekrasna plaža na Braču
"Godinama tu ronim ljeti i divim se morskom dnu, no svake godine vidim šokantne promjene tik uz obalu i primjećujem određene uljeze u vidu raznih materijala, a i uvala je drugačija zbog očite devastacije. Naime, vidljivo je da su na uvali, ali ne baš preko noći, niknuli razni kameni zidovi koji su sve bliži obali, na obali koja nije 'ničije' vlasništvo postavljene su stepenice za ulazak u more, a netko je izbetonirao dio obale, sve to uz ulaz u more", otkrio nam je čitatelj, a sve to pokazuju fotografije koje su u posjedu Dalmacije Danas. Sve se to, naime, događa na plaži Grižnjaci u Sutivanu na otoku Braču. Uz to, puno je veći problem što je jedan dio plaže očito dohranjen, a drugi dio nije i što je plaža izgubila kompaktnost i prepoznatljivost, a vidljivo je i da su određeni materijali od građevinskih radova uz plažu završili upravo na plaži.
"Prekrasni Grižnjaci sada imaju sve uvjete da ih se potpuno do kraja upropasti i unakazi ljudskom rukom koja je i ovaj put dirnula u ovo predivno što nam je dala priroda", zabrinut je naš čitatelj koji nas uvjerava da se potpuni zidovi tik uz plažu i na plaži grade uz blagoslov nadležnih institucija koje očito imaju neku korist od toga da se plaža uništava.
No, bilo kako bilo, Dalmacija Danas je potražila odgovore i kontaktirali smo načelnika Općine Sutivan Ranka Blaževića. Zanimalo nas je što se događa u uvali Tatinja i na plaži Grižnjaci.
"Nemamo informaciju o podizanju novih zidova uz obalu u uvali Tatinja. Ukoliko posjedujete fotografije koje dokumentiraju nastanak novih zidova tijekom ove godine, molimo da ih dostavite kako bismo mogli provjeriti stanje na terenu. Smatramo da nema ništa sporno u sanaciji postojećih zidova unutar njihovih izvornih gabarita, pod uvjetom da se ne radi o novoj uzurpaciji pomorskog dobra. Fotografije koje ste dostavili odnose se na plažu Grižnjaci, gdje je Općina Sutivan provela postupak razgraničenja pomorskog dobra. Zidovi koji se tamo nalaze predstavljaju granicu pomorskog dobra i, prema našim saznanjima, regulirani su u skladu s propisima koji se odnose na obalni pojas", kazao nam je u početku načelnik Sutivana te je nadodao:
"Napominjemo da je Općina Sutivan u više navrata provela dohranu plaže Grižnjaci temeljem Plana upravljanja pomorskim dobrom, a prošle godine je, uz suglasnost nadležne Lučke kapetanije, izvršena sanacija postojećeg pera te postavljanje skala za lakši ulazak kupača u more", detaljno govori Blažević. Osim toga, govori nam da ove godine Općina Sutivan nije zaprimila prijavu vezanu uz plažu Grižnjaci, pa tako nije bilo ni inspekcijskih nadzora.
"Za ovu godinu nismo zaprimili prijave vezane uz plažu Grižnjaci, pa tako nije bilo ni inspekcijskih nadzora na toj lokaciji. To nije bio slučaj u proteklim godinama, kada su se prijave zaprimale i prosljeđivale nadležnim tijelima. Ukoliko imate konkretne informacije o novim zahvatima, poput izgradnje kamenih pristupnih puteva direktno prema moru, molimo da nas obavijestite kako bismo mogli poduzeti odgovarajuće mjere", jasan je načelnik Ranko Blažević.
"Prijave se uredno prosljeđuju nadležnim tijelima"
Na kraju se osvrnuo na ono što je Općina Sutivan ipak napravila, a vezano je za devastaciju plaže i pomorskog dobra na području njihovog djelovanja.
"Općina Sutivan je ove godine aktivirala službu pomorskog redarstva, koja ima pune ruke posla s rješavanjem problema na pomorskom dobru koji su se godinama gomilali. Radi se o opsežnom poslu koji zahtijeva vrijeme, ali već su vidljivi konkretni rezultati – uklonjeni su protupravno postavljeni piloni na plaži uz Grižnjake, a u tijeku je demontaža platoa u uvali Tiha Mala. To je tek početak rada pomorskog redarstva u Sutivanu. Što se tiče gradnje zidova i proširenja kuća koje se ne nalaze na pomorskom dobru, nadležna je građevinska inspekcija. Ukoliko Općina ima sumnju u zakonitost takvih zahvata, prijave se uredno prosljeđuju nadležnim tijelima", podvukao je Blažević za Dalmaciju Danas.
Kako bi se u cijelosti potvrdile ove teze, Dalmacija Danas je odgovore potražila i u Upravnom odjelu za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije. Ali tamo se baš i nismo previše usrećili.
"Ovaj Upravni odjel nema ovlasti za provedbu inspekcijskog nadzora na pomorskom dobru u općoj upotrebi te stoga ne raspolaže informacijama o zakonitosti pojedinih zahvata. Inspekcijski nadzor i utvrđivanje zakonitosti građenja u nadležnosti su Građevinske inspekcije Državnog inspektorata te Lučke kapetanije Split. Upravni odjel je zaprimio prijave koje se odnose na lokaciju u uvali Tatinja, poznatijoj i kao plaža za pse. Sve zaprimljene prijave proslijeđene su nadležnim tijelima na daljnje postupanje, uključujući i Općinu Sutivan", otkrili su Dalmaciji Danas te su savjetovali da se kontaktiraju nadležna javnopravna tijela.
"U okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, ovlasti za nadzor i sankcioniranje nepravilnosti imaju i pomorski redari jedinica lokalne samouprave sukladno čl. 37. i 151. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 83/23). O obavljenom očevidu i eventualnim utvrđenim nepravilnostima, molimo kontaktirajte nadležna javnopravna tijela", rekli su nam iz UO za turizam, pomorstvo i promet SDŽ.
Što kaže novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama?
Očito je da se dio obale devastira, ali i da se sama obala nalazi u sve gorem stanju, dok nadležne institucije prebacuju odgovornost s jedne strane na drugu. Ipak, da tu ne bude kraj cijeloj priči, čini se – ili barem tako treba biti – da novi Zakon o pomorskom dobru više ne ide u korist onim općinama, načelnicima, gradonačelnicima, gradovima i županijskim birokratima koji zatvaraju oči i prebacuju odgovornost. Pojednostavljeno rečeno, ako se u ovom slučaju utvrdi da netko štiti devastatore prirode na pomorskom dobru, načelnik ili gradonačelnik bit će strogo kažnjen za svoje propuste, bilo da su oni namjerni ili nenamjerni.
Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama donosi stroge kazne za gradove, općine, koncesionare i čelnike – tolerancija na devastaciju više ne postoji. Prema novom zakonu, masne kazne mogli bi dobiti oni načelnici i gradonačelnici koji štite devastatore prirode unutar pomorskog dobra, a strogo je kažnjivo i ovakvo zanemarivanje obale koja se nalazi na lokalitetu neke općine ili grada. Naime, kako je navedeno u zakonu, pomorsko dobro – obala, plaže i morski pojas – više neće biti ničija zemlja. Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML) donosi preokret u upravljanju tim prostorima, uvodeći jasnu odgovornost lokalnih vlasti i znatno strože kazne za one koji propuste spriječiti devastaciju, nezakonite radnje ili privatizaciju javnog dobra.
Država ovim zakonom jasno poručuje: tko ne štiti obalu, bit će financijski, politički i pravno kažnjen. Jedinice lokalne samouprave – gradovi i općine – više ne mogu okretati glavu. Ako ne spriječe nezakonite radnje, ne prijave devastaciju ili ne provode nadzor, mogu biti kažnjene s 6.000 do čak 33.000 eura. Međutim, ako se ne uklone bespravno izgrađeni objekti unatoč inspekcijskom rješenju, kazne rastu do nevjerojatnih 130.000 eura.
Još ozbiljnije, ignoriranje takvih naloga može dovesti do oduzimanja prava upravljanja pomorskim dobrom – što znači gubitak kontrole nad koncesijama, ležaljkama, kioscima i svim prihodima koje lokalne zajednice ostvaruju na obali. zakon predviđa i osobnu odgovornost načelnika i gradonačelnika. Za nepostupanje ili toleriranje ilegalnih aktivnosti, oni sami mogu biti kažnjeni s 1.300 do 6.000 eura. U težim slučajevima, primjerice kada ne uklone nezakonite objekte, čelnike mogu zadesiti dodatne kazne od 6.000 do čak 70.000 eura.
Više nema skrivanja iza institucija – odgovornost je imenom i prezimenom. Kaznena odgovornost ne staje samo na jedinicama lokalne samouprave. Svi korisnici pomorskog dobra – koncesionari, lučke uprave, pravne osobe, pa čak i obrtnici ili građani – mogu biti kažnjeni za nelegalne radove, zagađenje ili bespravna nasipavanja.
Pravne osobe: kazne od 6.000 do 130.000 €
Odgovorne osobe u tvrtkama (direktori, kapetani): kazne od 2.000 do 6.000 €
Obrtnici i fizičke osobe: kazne od 6.000 do 10.000 €
Lokalna vlast, osim što mora štititi pomorsko dobro, mora ispuniti i niz konkretnih zakonskih obveza:
- Donošenje Odluke o redu na pomorskom dobru – u roku od 90 dana od stupanja Zakona na snagu (do 27. listopada 2023.). U slučaju propusta, izvršna vlast može biti kažnjena s 1.300 do 6.000 €.
- Uvođenje i osposobljavanje pomorskih redara – koji nadziru stanje na terenu, od ležaljki do blokiranja pristupa obali.
- Aktivni nadzor i sankcioniranje – svako nelegalno nasipavanje, gradnja, zagađenje ili ometanje pristupa mora se prijaviti odmah. Odgoda znači odgovornost.
- Transparentno korištenje prihoda od kazni – sredstva moraju biti utrošena isključivo za čišćenje, održavanje i zaštitu pomorskog dobra.
Više nema milosti
Ono što novi zakon donosi nije samo niz kazni, već i snažnu poruku – država više ne tolerira nered na pomorskom dobru. Gubitak upravljanja i kazne do 130.000 € jasno poručuju da obala nije prostor za osobne interese, nelegalne zarade ili političko kalkuliranje.
Uvedeni su i novi alati – pomorski redari i obvezne Odluke o redu – kako bi se osigurala provedba na terenu, svakodnevno i u stvarnom vremenu. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama predstavlja možda najkonkretniji iskorak u zaštiti javnog interesa na obali do sada. Lokalne vlasti više ne mogu biti pasivne. Kazne su ozbiljne, odgovornost jasna, a mehanizmi kontrole pojačani.
U svakom slučaju, ako grad ili općina "zažmiri" pred devastacijom ili pogoduje investitorima nauštrb javnog dobra, odgovornost neće snositi samo institucija – već i ime i prezime na čelu institucije.
