Tomislav Čolak, predsjednik šibenske podružnice udruge Prvi hrvatski redarstvenik, poslao je priopćenje povodom nadolazeće 31. obljetnice pogibije smrti prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića.
Prenosimo ga u nastavku u cijelosti:
"31. ožujka 2022. godine navršit će se 31 godina od junačke smrti prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića.
Josip Jović položio je svoj život na oltar domovine u svojoj 22-oj godini života kao prvi u nizu mladih života položenih na oltar domovine u Hrvatskom domovinskom ratu.
Slava mu! Neka je vječna slava i hvala svim bojovnicima koji su položili svoje živote na oltar domovine da bismo mi danas imali slobodnu, suverenu i neovisnu državu, Republiku Hrvatsku.
Da je ostao živ, pok. Josip danas bi bio u 53-oj godini života, ako bi preživio zdravstvene probleme koji kose hrvatske branitelje nakon završetka Hrvatskog domovinskog rata, a naročito zadnjih petnaestak godina.
Obljetnica smrti prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića prilika je da se sjetimo kako je prošla njegova generacija koja je u Hrvatskom domovinskom ratu bezuvjetno bila spremna položiti svoj život, a Bog ih je sačuvao kako bi mogli živjeti u slobodnoj, suverenoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj .
Od završetka Hrvatskog domovinskog rata do danas umrlo je najmanje 78.000 hrvatskih branitelja (od kojih je najmanje 3.120 počinilo suicid).
U zadnjih 15 godina umrla je najmanje 61.000 hrvatskih branitelja!
Dok su prije petnaestak godina umirali s prosječno doživljenom životnom dobi od 50,9 godina života, 2020. g. umirali su s prosječno doživljenom životnom dobi od 64,7 godina života. U dobi od 45-54 ( u dobi u kojoj bi se danas nalazio i pok. Josip ) umro je 831 hrvatski branitelj, u dobi od 55-64 godine života umrlo je 2.189 njih i u dobi višoj od 65 godina života umrlo ih je 2.666.
Prema nepotpunim podatcima Ministarstva hrvatskih branitelja, u 2021. godini umrla su 6843 hrvatska branitelja ( dnevno prosječno umire 19 branitelja ).
Po uzrocima smrtnosti na prvom mjestu su maligne bolesti ( 38 % ) a na drugom mjestu srčano-žilne bolesti ( 27 % ).
Poznato je kako je smrtnost veterana u cijelom svijetu povećana zbog pretrpljenog stresa u ratu i razdoblju nakon njega. Isto tako je poznato kako za prevenciju malignih i srčano- žilnih bolesti postoje propisani pregledi koji značajno smanjuju smrtnost postavljanjem pravodobne dijagnoze. Ovakvi preventivni pregledi za rizične skupine moraju se ponavljati svake godine.
To znači da bi kvalitetni i redoviti preventivni pregledi uvelike pridonijeli da se smanje ove crne brojke.
Sadašnja organizacija preventivnih sistematskih pregleda koju provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja nije ostvarilo ni jedan od ta dva glavna cilja, iako vjerujemo da raspolaže svim kapacitetima da to ostvari, jer da ne vjerujemo ne bismo to od njih ni tražili.
U proteklih pet godina preventivno je sistematski pregledano samo oko 65.000 hrvatskih branitelja!
Preventivne sistematske preglede nije potrebno samo ubrzati kako bi što veći broj hrvatskih branitelja bio uopće sistematski pregledan, nego je naročito važno preventivne sistematske preglede nadopuniti potrebnom dijagnostikom kako bi se bolesti, a naročito maligne i srčano-žilne, rano otkrile i omogućile liječenje i time spriječila prerana smrt tisuća branitelja!
Još jednom pozivamo Ministarstvo hrvatskih branitelja da po savjetu liječničke struke nadopuni preventivne sistematske preglede potrebnom dijagnostikom i omogući što većem broju hrvatskih branitelja dostupnost preventivnih sistematskih pregleda.
Za kraj ću citirati riječi hrvatskog generala pok. Janka Bobetka „ Hrvatska država polaže ispit na tome koliko će se brinuti o svojim braniteljima „.
Pali smo na tom ispitu i vrijeme je da za spašavanje preostalih hrvatskih branitelja učinimo sve što je moguće. Toliko im barem dugujemo.
