Suvremeni način života mnoge veže za sjedilački način života, što je trend koji zabrinjava s obzirom na potrebu našeg tijela za kretanjem. Nedavna studija Sveučilišta Kalifornija u San Diegu (UCSD) naglasila je tu zabrinutost, prenosi dnevnik.hr.
U navedenoj studiji je, u razdoblju od deset godina, sudjelovalo 5856 žena u dobi od 63 do 99 godina, koje su nosile senzore aktivnosti. Rezultati su otkrili zapanjujućih 57 posto veći rizik od smrti među ženama koje su sjedile više od 11 sati dnevno u usporedbi s onima koje su dnevno sjedile u vremenu manjem od devet i pol sati.
Nepodudarnost istraživanja
Suprotno vjerovanjima, tjelovježba ne otklanja u potpunosti rizike od pretjeranog sjedenja. Čak i uz snažnu aktivnost, prijetnja od preuranjene smrti je postojala, kao što je navedeno u studiji UCSD-a i što je potkrijepljeno ranijim istraživanjima. Međutim, druga studija iz Australije otkrila je da postizanje 9000 do 10.500 koraka dnevno smanjuje ovaj rizik, bez obzira na dugotrajno sjedenje.
Nepodudarnosti između navedenih studija mogu proizaći iz različitih metodologija. Dok je studija UCSD-a pratila aktivnost kukova, australska studija pratila je pokrete zapešća, što je vjerojatno utjecalo na procjene sjedenja. Osim toga, nedostatak specijaliziranog softvera u australskoj studiji možda je netočno kategorizirao stajanje kao sjedenje.
Smanjenje vremena sjedenja je imperativ
S obzirom na sve više dokaza, smanjenje vremena sjedenja je imperativ, ponavljajući smjernice WHO-a koje zagovaraju pauze i kretanje. Definiranje prekomjernog sjedenja ostaje diskutabilno; UCSD predlaže 11 sati, dok druga istraživanja tvrde sedam sati ili manje. Štoviše, dugotrajno sjedenje, dulje od 30 minuta, može povisiti šećer u krvi i tlak.
Ublažavanje produženog sjedenja podrazumijeva jednostavne prilagodbe načina života. Stolovi za sjedenje i stajanje nude olakšanje uredskim radnicima, dok pauze tijekom zadataka ili poziva potiču kretanje. Kod kuće, stajanje tijekom TV reklama ili kućanskih poslova prekida sjedeće obrasce. Nosivi uređaji (poput pametnih narukvica ili satova) također podsjećaju korisnike da se moraju povremeno kretati.
Za one s ograničenjima u kretanju, čak i mali pokreti nude prednosti. Studija iz 2020. godine otkrila je da su korisnici invalidskih kolica imali koristi od kratkih vježbi za ruke, smanjujući razinu šećera u krvi. Ključ leži u izbjegavanju dugotrajnog mirovanja, jer svaka aktivnost donosi zdravstvene dividende, prenosi dnevnik.hr.
