Preko noći su im se, tvrde, upisali na maslinike, krške pašnjake i dijelove kuća. Na otoku čiji je kopneni dio u potpunosti u privatnom vlasništvu, nema automobila ni bicikala, a jedino prijevozno sredstvo su vlastite noge, pričaju ekipi Nove TV Kurnatari, općinski načelnik na privatnom pašnjaku dosjetio se napraviti općinski put od tri metra koji ne vodi nigdje.
"Prema novoj katastarskoj izmjeni, na tim novim slikama kuća je apsolutno ucrtana u pomorsko dobro, što nema smisla", priča Petar Šikić o jednom od slučaja koji je zabrinuo mještane.
I u uvali Kravljačica upitnici nad glavama. Ovaj stoljetni maslinik izmiče, kažu, iz ruku stvarnih vlasnika.
"Po ovoj novoj izmjeri, po katastru, koje smo dobili kao nacrte, ispada da je upisana Republika Hrvatska umjesto nas", pojašnjava Filip Skračić.
"To su naši preci radili, mi to nekako volimo", ispričala je Lucija Skračić reporterki Dnevnika Nove TV Sanji Jurišić.
Ista uvala, drugi problem. Pomorsko dobro Danici je sad u vrtu. A vrt je tu 80-ak godina, i sve to vrijeme iz njega, njezina obitelj ubire plodove svoga rada.
"Mi smo dali prigovore preko odvjetnika i evo, već tri godine nismo dobili nikakvog odgovora. Osim toga ovdje u Kornatima nemamo dućana, nemamo ničega, tako da volimo malo po vrtu raditi, ribolov nam je isto zabranjen, tako da se zapravo bojimo da nas se istjera iz ovog područja, evo, to nam je", priznaje Danica Skračić.
Nezakonitosti i nepravilnosti
I Zena i Branko iz uvale Vrulja, boje se tog scenarija. Njihova parcela, tvrde, je poništena i više nije njihova. Oko 1200 kvadrata pretvoreno je u pomorsko dobro. I gotovo da nema uvale u Kornatima, gdje nema, kažu Kurnatari, nekakve, nezakonitosti i nepravilnosti.
Kuće, maslinici, pašnjaci, sve je to sad, kažu, pomorsko dobro. I to, dodaju, na temelju nepostojećih posjedovnih listova. Sve to doznali slučajno. Kao vlasnici nisu znali što im se sa zemljom radi.
"Bilo je, nažalost, i takvih slučajeva, gdje su pozivali mrtve ljude, i ne samo da su ih pozivali, nego su se kasnije u ime njih i potpisivali", priča predsjednik udruge Kurnatari Ivan Skračić.
Ispred udruge najavljuju i podizanje kaznene prijave, prstom upiru u katastar, geodete, sud u Tisnome, pojedince na Sudovima, Općinu, Županiju…
Iz Šibensko-kninske županije, kažu, sve su radili u skladu s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Iako, priznaju, postoji izvješće o smanjenju pojasa pomorskog dobra iz 2005., dodaju da je sad to već zastarjeli dokument i pristupit će se izradi novih prijedloga za granice pomorskog dobra na području kornatskog arhipelaga.
"Nitko nije rekao da ćemo nekoga izvlastiti"
Što se događa na Kornatima Domagoju Mikiću ispričala je ravnateljica Uprave za pomorstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Nina Perko.
"Nitko nije rekao da ćemo nekoga izvlastiti. Prvo treba vidjeti svaku mirkolokaciju, vidjeti sve činjenice koje utječu kad se utvrđuje granica pomorskog dobra", rekla je Perko i dodala da je Zakonom o pomorskom dobru ponuđeno da se naknada ponudi za širenje na kopnu izvan zakonskog minimuma od šest metara.
Na pitanje znači li to da ljudi čiji su posjedi na manje od šest metara neće dobiti ništa Perko je kazala: "Pomorsko dobro se ne konstituira granicom pomrskog dobra, pomorsko dobro postoji po samom zakonu. Definicija je njegova na ovim prostorima jedaka preko 100 godina, to nije nikakva novost."
Ovisno o kriterijima koji se primjenjuju na svakoj mikro lokaciji, odlučit će se, kaže Perko, hoće li tko dobiti naknadu ili ne.
"Granicu pomorskog dobra predlaže županijsko povjerenstvo, a u tom povjerenstvu sjedi najmanje sedam ljudi, kao što su predstavnici katastra, kapetanije i ostali stručnjaci. Zadnja je riječ Ministarstva, ali da bi Ministarstvo donijelo rješnje o granici, mora se na adekvatnoj podlozi ucrtati svaka mikro lokacija", istaknula je Perko.
Podsjetila je i da novi zakon predviđa javni uvid, pa će tako svi Kurnatari moći staviti svoje primjedbe i prijedloge za svaku posebnu lokaciju.
Problem bi trebao biti riješen do kraja godine.
