Istraživanje je provedeno u svrhu izrade Gradskog programa za mlade, a na konferenciji za medije sudjelovali su zamjenik gradonačelnika Bojan Ivošević, Goran Biličić iz Udruge Info zona, Maša Cek iz Udruge Delta, Lea Štambuk iz Savjeta mladih Grada Splita te Đordana Barbarić iz Udruge MoSt. Maša Cek iz Udruge Delta, koja je provela ovo istraživanje, predstavila je dobivene rezultate naglasivši kako je rješavanje stambenog pitanja i zaposlenja gorući problem života mladih ljudi danas u Splitu.
- U istraživanju je sudjelovalo 1370 ispitanika od kojih je 62,20 posto osoba ženskog spola. Prikupljeni podaci ukazuju na veliko nezadovoljstvo rješavanjem egzistencijalnih pitanja mladih u području stambenog pitanja i zaposlenja. Također, mladi su ispodprosječno zadovoljni dostupnošću informacija u Splitu, a ukazali su i na potrebu većeg broja poslova za mlade koji su u sustavu školovanja, podrške mladima za stjecanje prvog radnog iskustva, kao i izravnog susreta s poslodavcima - kazala je, među ostalim, Maša Cek.
Kao mjesto za život, mladi su Split ocijenili trojkom. Pri razmatranju oblika podrške u rješavanju stambenog pitanja mladi najkorisnijim smatraju one oblike koji će im u konačnici osigurati vlasništvo nad nekretninom. Ispitanici koji stanuju u Splitu uglavnom su zadovoljni infrastrukturnom opremljenošću i dostupnošću nužnih sadržaja, a ispodprosječno su ocijenili zelene površine, kao i dostupnost kulturnih sadržaja. Istraživanje je pokazalo, kako je navela Cek, da se mladi Splitom uglavnom kreću bez prijevoza i osobnim automobilom, a manje javnim prijevozom i sustavom javnih bicikala. Što se tiče zadovoljstva ponudom sadržaja za provođenje slobodnog vremena u Splitu, mladi su zadovoljni ponudom i raznolikosti sportskih i rekreativnih aktivnosti, a najmanje onom kulturnih aktivnosti. Mladi su u istraživanju istaknuli potrebu za raznolikom i većom ponudom opcija za provođenje slobodnog vremena, kao i nižim cijenama takvih sadržaja (posebno sportskih i neformalnih edukacija). Predsjednik udruge Info zona Goran Biličić naveo je podatak kako mladi ne vide Split kao grad koji ih potiče na sudjelovanje u društvu te nemaju osjećaj da se njihov volonterski rad cijeni od strane šire javnosti.
-Još manje smatraju da ih se potiče na angažman u zajednici, a uglavnom su stajališta da im nije omogućeno sudjelovanje u donošenju važnih odluka - kazao je Biličić, čija je udruga jedan od nositelja ovog projekta i koja već 15 godina radi s mladima. Kao probleme mladih Splićana većina je u istraživanju navela neodgovorno ponašanje u prometu, vršnjačko nasilje i bullying, potom uništavanje javnih dobara, klađenje te korupciju. Edukacija i informiranje te usvajanje zdravih navika se vidi kao glavni način povećanja sigurnosti mladih Splićana. Što se tiče utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na mlade Splićane, ističu negativne promjene u simptomima depresije i anksioznosti. No, svoje kapacitete za nošenje s promjenama ocijenili su - iznadprosječno. Svoj osvrt na rezultate istraživanja podijelio je i zamjenik gradonačelnika Bojan Ivošević istaknuvši kako se radi o najvećem istraživanju ikad provedenom u Splitu po pitanju potreba mladih generacija.
-Naglasio bih da je istraživanje provedeno u pandemiji i da je jedna od pozitivnih stvari koju vidimo zbližavanje obitelji i bolji odnosi među njima. Pozivam mlade da se još više uključe u dijalog s Gradom, a mi ćemo se pobrinuti i nastojati riješiti njihove probleme - kazao je Ivošević. Idući korak u realizaciji i izradi Gradskog programa za mlade je osnivanje radne skupine koja će izraditi i dati na javno savjetovanje nacrt novog Gradskog programa.
