Danas su u Ministarstvu turizma, rezultate istraživanja „Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj - TOMAS Ljeto 2017." predstavili ministar turizma Gari Cappelli, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić te voditeljica projekta „TOMAS Ljeto 2017.“ u Institutu za turizam, Zrinka Marušić.
Istraživanje je proveo Institut za turizam od srpnja do listopada 2017. godine u sedam primorskih županija obuhvativši 67 većih mjesta duž obale te na otocima na uzorku od 5.950 ispitanika sa 18 emitivnih tržišta. Kroz ovo istraživanje prikupili su se i analizirali podaci o sociodemografskoj strukturi gostiju, obilježjima putovanja i boravka u destinaciji, potrošnji te zadovoljstvu gostiju našom turističkom ponudom.
- Kroz ovo istraživanje dobili smo uvid u mišljenja gostiju o našim turističkim proizvodima,
motivaciji njihovog dolaska te njihovoj potrošnji, a što nam je izuzetno važno za pripremu
budućih programa i aktivnosti. Iznimno mi je drago što su ovi rezultati potvrdili kako su naše dosadašnje aktivnosti pridonijele pozitivnim iskoracima u razvoju hrvatskog turizma, da se potrošnja gostiju povećava i da Hrvatska nije samo prepoznata kao destinacija sunca i mora već veliki značaj imaju i gastronomija, aktivni odmor i ostali selektivni oblici turizma. Ovo istraživanje dobar je pokazatelj kako se percepcija i stavovi turista vrlo brzo mijenjaju i upravo zato nužno je kontinuirano se unapređivati te prilagođavati potrebama tržišta kako bi se osigurao dugoročan uspjeh u turizmu - istaknuo je ministar Cappelli.
- Dobiveni rezultati istraživanja koristit će se u daljnjem osmišljavanju i provođenju ključnih aktivnosti vezanih uz jačanje nacionalnog turističkog brenda zemlje, a dobili smo i kvalitetne informacije koje će nama u Hrvatskoj turističkoj zajednici, ali i kolegama iz sustava turističkih zajednica biti iznimno korisne prilikom definiranja i plasiranja promotivnih, marketinških i PR aktivnosti. Uvid u motivaciju, stavove, potražnju, ali i eventualne kritike naših gostiju omogućuju nam da još preciznije i konkretnije kreiramo i usmjeravamo svoje promotivne aktivnosti na točno ciljane goste sukladno njihovim preferencijama. Ovi rezultati pokazuju koliko se trendovi u turizmu brzo mijenjaju i koliko je važno pratiti tu dinamiku s ciljem zadržavanja konkurentne pozicije na svjetskoj turističkoj karti - poručio je direktor Staničić napomenuvši kako su danas osnovni izvori informacija internet i društvene mreže, kao i posebni suvremeni digitalni projekti u kojima Hrvatska nimalo ne zaostaje već nameće trendove što potvrđuje nagrađivani sustav eVisitor.
- Rezultati TOMAS istraživanja i trendovi koji iz njih proizlaze jasno ukazuju na važnost
kontinuiranog praćenja profila gostiju, njihove potrošnje i zadovoljstva kako bismo, s jedne
strane, pratili učinke svojih aktivnosti, a s druge strane na vrijeme prepoznali potencijalne
izazove te tako zaista upravljali razvojem turizma u Hrvatskoj - smatra ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić.
Rezultati istraživanja provedenog tijekom 2017. godine pokazali su vidljive promjene u
stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj u odnosu na 2014. godinu kada je posljednji put provedeno ovo istraživanje. Prosječna dnevna potrošnja turista prema istraživanju iznosi 79 eura po osobi i noćenju što predstavlja rast od oko 19% u odnosu na 2014. godinu kada je iznosila 66 eura. U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 49% se odnosi na
uslugu smještaja, 17% na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 34% na sve ostale usluge. Dok su izdaci za smještaj porasli za oko 7%, izdaci na sve ostale usluge porasli su 33%, odnosno povećana je važnost izvansmještajne potrošnje. Najviše su u prosjeku trošili gosti iz SAD-a (158 eura), Velike Britanije (139 eura), Španjolske (126 eura), Rusije (121 eura) te gosti iz skandinavskih zemalja (119 eura).
Kada je u pitanju struktura gostiju, rezultati istraživanja pokazuju kako je prosječna starost turista koji posjećuju Hrvatsku 41,5 godina, od čega je 54% turista u dobi od 30 do 49 godina, 19% je mlađih od 30, a 27% starijih od 50 godina. U odnosu na 2014. godinu značajnije se povećava udio turista s mjesečnim primanjima kućanstva većim od 3.000 eura (s 26% u 2014. na 40% u 2017.). Najveći broj gostiju dolazi u pratnji partnera (48%), a slijedi dolazak u krugu obitelji (38%) pa s prijateljima (10%), a ovo je ujedno prvi put otkako se provodi istraživanje da je dolazak s partnerom postao najčešći
oblik dolaska kada je u pitanju pratnja. Znatno je povećan udio 'novih' gostiju, tj. onih koji posjećuju Hrvatsku po prvi put (s 18% u 2014. na 33% u 2017.) I nadalje je, kao prijevozno sredstvo za dolazak u Hrvatsku, najzastupljeniji dolazak automobilom (78%), ali raste korištenje zrakoplova (s 11% u 2014. na 15% u 2017.) te pada udio dolazaka
autobusom (sa 7 na 4%).
Iako odmor na moru (pasivni odmor) motivira na dolazak u Hrvatsku više od polovice svih gostiju (55%), njegova važnost značajno je smanjena u odnosu na 2014. godinu (sa 75 na 55%), dok s druge strane sve veću važnost pri odabiru Hrvatske kao destinacije imaju gastronomija i motivi povezani s aktivnim odmorom. Kao motiv dolaska javljaju se
iskustva i doživljaji (31%), gastronomija (29%), upoznavanje prirodnih ljepota (26%), zabava (24%) bavljenje sportom i rekreacijom (20%) te niz drugih motiva kao što je wellness (8%), zdravstveni razlozi (7%) itd.
Glavni izvor informacija je internet na kojeg se oslanja 44% gostiju (44% u 2017. u odnosu na 30% u 2014.). Nakon Interneta slijede mediji putem kojih informacije prikuplja
25% turista, preporuke rodbine i prijatelja (24%) te prijašnji boravak (18%). Svaki drugi gost rezervira smještaj izravno sa smještajnim objektom, a 38% koristi usluge turističke agencije pri rezervaciji smještaja. Također, povećava se udio gostiju koji unaprijed
rezerviraju smještaj; za 12 postotnih bodova povećan je udio gostiju koji koriste usluge
turističke agencije, a za 8 postotnih bodova onih koji rezerviraju smještaj izravno sa
smještajnim objektom. Raste udio onih koji smještaj rezerviraju više od tri mjeseca prije
polaska na put.
Prema ocjenama ispitanika najbolje ocijenjeni elementi ponude Hrvatske su ljepota prirode i krajolika, ljubaznost osoblja u smještajnom objektu, osobna sigurnost, pogodnost za provođenje obiteljskog odmora i ugođaj. Ujedno su ti aspekti ponude uz kvalitetu smještajne i ugostiteljske ponude, elementi kojima su ispitanici dali bolje ocjene Hrvatskoj
nego li konkurentskim destinacijama kao što su Portugal, Španjolska, Italija, Turska,
Francuska, Grčka, Slovenija, Crna Gora.
