Inovativne robote su na radionici predstavili partneri iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalnog istraživačkog vijeća (CNR) iz Italije.
Konkretno, riječ je o dva robota – Korkyra koji je namijenjen za nadzor ribogojilišta i SWAMP za praćenje okolišnih parametara u močvarama – te sustavu pametnih bova/plutača koje će pratiti kvalitetu mora.
Nikola Mišković s FER-a detaljnije je opisao tehnička rješenja nastala u njihovom Laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST).
„Heterogeni pomorski robotski sustav koji se sastoji od modularnog autonomnog katamarana Korkyra razvijenog na FER-u i tržišno dostupne Blueye PRO ronilice cilja riješiti probleme nadzora ribljih mreža i kaveza u ribogojilištima. Katamaran je u stanju obavljati autonomne inspekcijske misije bitne za akvakulturu, odnosno slijediti ronilicu koja samostalno (vizualno) pregledava mreže te utvrđuje ima li obrastanja i oštećenja. Također nadzire morsko dno ispod kaveza prateći razinu sedimentiranih ostataka hrane za ribe i okolnu vodu kako bi se moglo pravovremeno reagirati na cvjetanje algi. Ovime se ronioce oslobađa obavljanja dugotrajnog, monotonog, a ponekad čak i opasnog posla”, kazao je Mišković pa se osvrnuo i na multifunkcionalne pametne bove za detekciju i nadziranju onečišćenja te praćenju stanja mora i kvalitete vode.
„Usidrena plutača prikuplja, obrađuje i pohranjuje mjerenja različitih pokazatelja iz okoliša pomoću ugrađenih senzora, dok joj algoritmi za optimizaciju potrošnje energije, kao i obnovljivi izvori energije osiguravaju dugoročnu autonomiju. Bova akustičkom komunikacijom koristi i senzorske jedinice postavljene po morskom dnu, poput onih za otkrivanje ulja i nafte, mjerenje zamućenosti vode te koncentracije klorofila, zelenih algi i organske tvari otopljene u vodi. Cilj je između ostalog ove informacije učiniti javno dostupnima za praćenje u stvarnom vremenu putem intuitivne web stranice, što sugerira i primjenu u turistički orijentiranim područjima”, pojasnio je Mišković.
Treći robotski borac za ekologiju nazvan SWAMP dolazi iz talijanskog CNR-a, a opet je riječ o modularnom katamaranu koji može ploviti u svega nekoliko centimetara vode što ga čini idealnim za praćenje okolišnih parametara u iznimno plitkim vodama karakterističnim za močvarna područja.
Massimo Caccia iz CNR-a kazao je kako su razvili dva prototipa robota za proučavanje unutarnjih voda i močvara koje su, prema njegovim riječima, temelj društvene i ekonomske održivosti. „Takav okoliš zahtijeva posebna robotska rješenja sa specifičnim senzorima. Danas autonomni sustavi nadzora postaju ključ kvalitetnog prikupljanja podataka koji do sada nije bio moguć zbog neadekvatnih alata”, izjavio je Caccia.
Mateo Ivanac iz HGK, voditelj Strateškog projekta InnovaMare, istaknuo je da je onečišćenje ekosustava Jadranskog mora veliki izazov. „Stoga je hitno potrebno reagirati zajedničkom suradnjom znanosti i privatnog sektora jer su posljedice velike. I to ne samo po pitanju okoliša već i po pitanju gospodarskih sektora ribarstva, turizma, akvakulture i pomorstva. Innovamare kao inovacijski hub omogućuje dionicima da u pravo vrijeme i na pravom mjestu dobiju znanja i resurse kako bi svoje ideje i inovacije što prije doveli do primjene, odnosno tržišta”, poručio je Ivanac.
Inače, projekt InnovaMare osmišljen je kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe praćenja, kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru. Vrijedan je 5,6 milijuna eura, a njegov partnerski konzorcij čini 14 partnera iz Hrvatske i Italije. Jedan od glavnih izazova projekta je kroz multidisciplinarni pristup i suradnju javnog i privatnog sektora, potaknuti razvoj novih alata, procesa i tehnologija i doprinijeti povećanju konkurentnosti u području Plavog gospodarstva. Glavni rezultat provedbe projekta bit će uspostavljen DIH (Digitalni inovacijski HUB) za podvodnu robotiku i senzoriku te Living lab u Jadranskom moru. Digitalni inovacijski HUB - DIH MAiROS - glavna platforma za razvoj rješenja za praćenje i predviđanje onečišćenja Jadranskog mora omogućit će povezivanje svih dionika.
