Novo izdanje knjige 'Hajdučka legenda' legendarnog autora Miljenka Smoje, predstavljeno je danas u foajeu splitskog HNK.
Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) reizdala je knjigu koja je izvorno objavljena 1971. godine u nakladi zavoda Marko Marulić.
- Smojinom knjigom pokrećemo izdavačku djelatnost. Naše su ambicije skromne, da u skladu s programom naše udruge objavimo više knjiga godišnje, što novih ili starijih izdanja. Zanima nas svjedočiti o angažmanu intelektualaca u Dalmaciji za vrijeme Narodno oslobodilačkog pokreta.
Knjiga koju predstavljamo nije reprint izdanje iz 1971. nego novo izdanje, knjizi je dodan predgovor Jurice Pavičića. Zadržali smo likovnu opremu naslovnice iz prve objave s Hajdukovim amblemom koji odražava vrijeme Hrvatskog proljeća - započeo je Marin Kuzmić, urednik knjige.
Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e istakao je da u Splitu ne postoji ulica ni jednog od 1.500 antifašističkih boraca, ne postoji ni antifašistički trg te da se po grobovima i spomenicima borcima pljuje.
- 'Najlipši grad na svitu' Split je 1941. godine imao 43.000 ljudi, a 12.500 ih je otišlo u partizane uglavnom splitske dice, cura i momaka i navijača Hajduka. Iz ovog grada je u toj borbi poginulo 1.500 ljudi. Izdvojio bih Ćiru Gamulina. U ovom gradu ne postoji ulica nekog od tih boraca, ne postoji antifašistički trg i pljuje se po grobovima i ruše se spomenici tim herojima. Mi se bojimo da će se to dogoditi i nama. Mi radimo sve da mladima približimo antifašistički pristup - rekao je Britvić.
Na predstavljanju knjige bio je veteran Hajduka Ante Ivković koji je Smoju jako dobro poznavao. Ante se prisjetio zanimljivih anegdota iz Splita, ali i s Brača koje je doživio sa Smojom i Lepom.
Ante Ivković rekao je da je Smoje toliko dobro pisao o nogometu te da je od prvog dana živio Hajduk. Istakao je da sve generacije Hajduka znaju da je bio član velike obitelji.
- Ova knjiga je prvo ukoričeno izdanje knjige Miljenka Smoje. Ona je nastala 1971. godine kada je trebalo obilježiti 60. obljetnicu Hajduka. Smoje je bio pozvan da napravi povijesni svezak kluba. Ta godina je vrlo bitna. Do tada Smoje nije bio jako poznat čovjek, imao je lokalnu popularnost čitatelja Slobodne Dalmacije.
Nedugo prije izlaska ove knjige to se promijenilo, kada se na televiziji prvi put emitirala serija 'Naše malo misto' koja je evergreen i od Smoje je napravila medijsku zvijezdu. Cijele 70-e i 80-e Smoje je bio medijska, ali ne i književna zvijezda.
Kada je počeo pisati knjigu Smoje je pisao o jednom provincijskom, neuspješnom, malom klubu za koji su ljudi bezuvjetno vezani. Ljudi su bili spremni raditi najluđe stvari zbog Hajduka. Kroz ovu knjigu izlazi jedna neizrečena teza da je Hajduk 'mas que un club'. I to zbog vlastite zajednice, njene političke sudbine i samog kluba. Hajduk za ovu knjigu je zanimljiv jer se možemo ogledati u igri.
Ponovno živimo u vremenu kad je Hajduk u rezultatskoj suši, opet je 16 godina od titule, ponovno vlada nezadovoljstvo kako to izgleda na terenu. Razlika između dvije ere je što je u ono doba Hajdukov svjetonazorski i kulturni identitet bio neupitan. Bio je mali klub koji je prkosio velikima. Ili voliš s Hajduk s njegovom poviješću ili navijaj za Dinamo - rekao je Jurica Pavičić, a zatim je riječ dobio Boris Dežulović.
Dežulović je prije 6 godina objavio knjigu pod naslovom "Razgovori sa Smojom".
- Miljenko Smoje je čovjek koji je izmislio Dalmaciju, Split i Hajduk. Bez Malog i Velog mista, bez Hajdučke legende mi bi i danas jednako slavili 110 godina Hajduka, ali ta bi priča izgledala drukčije. Nagrada za životno djelo je mali promil onoga što Split duguje Miljenku Smoji.
Nije bio čovjek od velikih riječi, nego čovjek od konobe. Da je živ ne bi bio ovdje, nego bi nas čekao u Fife. Nikada u svojoj povijesti Hajduk nije više od 16 godina čekao na titulu. Prvi put u 110 godina Hajduk će 17. godinu dočekati bez titule prvaka. Ali, vijest da je udruga Naš Hajduk osigurala kontrolni paket dionica je puno važnija od toga - završio je Dežulović.
