Povodom objave Javnog savjetovanja o Prijedlogu Programa gospodarenja šumama posebne namjene, Gospodarske jedinice „Marjan-šume Grada Splita“, danas je u Banovini održana konferencija za medije.
Program su predstavili dr.sc. Vladimir Kušan, u ime ovlaštenog izrađivača tvrtke OIKON d.o.o., a uz gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu na konferenciji je govorio i dr.sc. Milan Pernek iz Hrvatskog šumarskog instituta.
“Mi smo prije nekoliko mjeseci od nadležnog ministarstva, nakon višegodišnjeg rada, došli do statusa šumoposjednika i osnivanja šumogospodarske jedinice. To je izazvalo razne rasprave, ali je stvar vrlo jednostavna. Tada smo krenuli u izradu ovog dokumenta”, kazao je u uvodnom izlaganju splitski gradonačelnik.
“Narednih dana ćemo donijeti dvije izmjene GUP-a koje će dodatno omogućiti dvije važne odluke za očuvanje Marjana: donošenje UPU-a za zaštitu PŠ Marjan i smanjenje građevinskih područja uređenih plaža koje su višestruko premašivale obuhvate sadašnjih”, kazao je Krstulović Opara.
“Danas je tema plan gospodarenja, međutim potkornjak je utjecao na šumu. Ukratko ću dati presjek toga što se radilo. 2017. godine se pojavio simptom da se radi o potkornjaku, do tada toga nismo imali. Nakon toga ide niz akcija, željelo se otkriti uzrok tome. Krajem 2017. smo identificirali problem, 2018. godine bila je javna prezentacija o problemu i što dalje napraviti, a u veljači 2018. bio je izrađen akcijski plan suzbijanja potkornjaka, po kojem se i danas radi. Tek 2019. nastupa sječa koja je bila potrebna već 2018., ali trebalo je vremena za to. 2020. je sklopljen ugovor, akcijski plan sanacije”, kazao je Milan Pernek.
U različitim dijelovima Dalmacije bilo je sličnih problema, ali se na Marjanu najintenzivnije istražuje, pojasnio je.
Postoje indikatori koji ukazuju na pad potkornjaka, a to su trend opadanja populacije i trend smanjenja zaraženih stabala.
Autohtona vrsta
2018. godine je bila najjača zaraza. 2020. godine potisan je akcijski plan između Grada Splita i Hrvatskog šumarskog instituta.
“Mediteranski potkornjak je autohtona vrsta, nije od nikud došao. Do 2017. nije zabilježena takva gradacija. Bilo je u različitim dijelovima Dalmacije istih problema. Na Marjanu se najintenzivnije istražuje”, pojasnio je Pernek.
“Ovim programom nije planirana nikakva redovita sječa. Nije planirana iz razloga što su u proteklom razdoblju šume bile zahvaćene zarazom, radila se sanacija. Sjeći će se samo ono što bude zaraženo, nikakve redovite sječe idućih 10 godina neće biti”, pojasnio je.
115 hektara uključeno je u ovaj program.
“Ono što je važno reći jest da se u program nisu uključivale one površine koje su u naravi šuma, a u vlasništvu su mješovitog karaktera, a to znači da je Grad Split suvlasnik, ili sa državom ili sa nekim privatnikom. To je bio izričiti naputak ministarstva. U program je uključeno ukupno 60 katastarskih čestica”, kazao je u svojoj prezentaciji Vladimir Kušan.
“Ova dva programa će se kao prijedlog programa uputiti ministarstvu na povjerenje, ministarstvo osniva povjerenstvo koje će pregledati izrađene nacrte programa i ocijeniti jesu li napravljeni stručno”, kazao je.
“Odrađen je veliki posao, što je bilo razvidno iz ovdje prikazanih prezentacija. Ja sam se pripremao za brojne izazove, probleme i istraživao što su moji prethodnici radili. Sve je bilo divno i krasno na Marjanu, sve je bilo savršeno. Je li nered, zapuštenost, odlaganje odgovornosti i preuzimanja odgovornosti su izašla na vidjelo. Na Marjanu, na Žnjanu, na Karepovcu, u blagajni grada Splita koja je bila bankomat za mnoge, to sam zaustavio. Tihim, ustrajnim, odlučnim radom. Svima koji su sudjelovali u tome, zahvaljujem”, kazao je splitski gradonačelnik.
Kazao je da je tri puta angažirao Stožer civilne zaštite u svom mandatu – zbog požara, potkornjaka i pandemije.
“Mi smo danas objavili javni poziv za završetak sanacije, vjerujem da će biti hrabrih i ući u posao, kao što će nakon usvajanja ovog programa biti sklopljen ugovor s onima koji će gospodariti Marjanom temeljem ovog važnog dokumenta”, kazao je Krstulović Opara.
“Pozivam javnost i stručnjake da se uključe u javnu raspravu”, dodao je.
