Sve se odvija u sklopu Interreg projekta Change we care, a upravo je fakultet zadužen za izradu Plana prilagodbe na klimatske promjene za područje rijeke Jadro koje je ujedno i pilot područje projekta.
Voditelj projekta, Mili Novak iz JU RERA S.D. rekao je kako je glavni rezultat projekta za područje Splitsko-dalmatinske županije izrađen Plan prilagodbe na klimatske promjene za područje rijeke Jadro i Kaštelanskog zaljeva te dodao: “Projekt Change we care ima za cilj sagledati klimatske promjene u obalnim područjima Jadrana i ta saznanja pretočiti u operativni dokument koji će pomoći svima onima koji upravlju slivom rijeke Jadro. Na projektu je sudjelovalo 11 partnera iz Italije i Hrvatske, a ovakvi planovi su izrađeni za pet područja na Jadranu između kojih je i ovaj plan za područje rijeke Jadro. Uz stručnjake, u izradu plana za rijeku Jadro uključena je i lokalna zajednica kroz sudjelovanje na radionicama koje su održane u lipnju i listopadu ove godine. Time se postiglo cijelovitije sagledavanje problema i potreba na ovom prostoru u kojemu je potrebno očuvati stanje voda i prirodnog okoliša, ojačati otpornost izgrađenog područja na klimatske promjene te odgovorno upravljati slivom rijeke Jadro.“
Projektni tim Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu analizirao je postojeće stanje s fokusom na stanje voda, ključnog prirodnog resursa ovog prostora, te na urbanizaciju. Sadašnje stanje voda rijeke Jadro je loše usljed urbanizacije, a klimatske promjene će povećati rizike od poplava, suša, požara i erozije i u konačnici od onečišćenja voda u slivu. Danas, tok rijeke Jadro i njenih bujica je velikim dijelom izgubio svoje prirodne funkcije te služi za odvodnju urbanih oborinskih voda. Najranjivije je područje ušća na kojem se zbrajaju sva onečišćenja koja dolaze iz sliva i najveći su rizici od obalnog plavljenja. Na području Solina i Klisa čak 35% površine sliva je pod građevinskim površinama što ukazuje na potrebu izgradnje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda s pročišćavanjem. Dodatno, svako odlaganje otpada u širem području sliva potrebno je kontrolirati jer može dovesti do zagađenja podzemnih voda a koje mogu onečistiti vodu na izvoru Jadra, glavnom izvoru pitke vode za šire urbano područje od cca 200.000 stalnih stanovnika. Dok na količine voda u slivu najveći utjecaj ima klima, na kakvoću vode najveći utjecaj ima čovjek i njegove aktivnosti u širem slivu.
Plan predlaže mjere i aktivnosti koje su usmjerene ka očuvanju i unaprjeđenju stanja voda i prirodnog okoliša te koje jačaju otpornost izgrađenih područja na klimatske promjene. Zato je potrebno primijeniti nove načine upravljanja koji će sagledati sve aspekte prostora zajedno tkz. integralni pristup i tako osigurati održivost kvalitete života. Svi sudionici u izradi plana složili su se da je potrebno jačanje upravljačkih kapaciteta svih dionika te jačanje komunikacije između njih.
Plan predlaže implementaciju zelenih rješenja koja su dugoročno održiva i energetski efikasna. Vode treba zadržati u slivu i dati vodi prostora kako bi se onečišćenje prirodnim procesima izdvojilo iz vode. Za tok rijeke Jadro i njenih pritoka i bujica treba preispitati mogućnost renaturalizacije, odmaka gradnje od rijeke, širenje toka s meandriranjem, sadnju stabala i drugo, a što bi vratilo prirodnu funkciju rijeke i time osiguralo održivost življenja. Na samom ušću, zbog buduće ugroze od plavljenja treba implementirati zeleno rješenje koje će omogućiti razvoj grada ali i osigurati površine koje će moći plaviti. Urbana područja u slivu treba oblikovati po principima “osjetljivosti na vodu” što znači primjenu različitih mjera i rješenja na razini domaćinstva (korištenje kišnice, izgradnja kišnog vrta, porozno popločavanje okućnice i sl.), te na razini uređenja naselja (izgradnja spremnika za kišnicu, sakupljača onečišćenja, biljnih ringola i tampon zona uz prometnice i sl). Da bi se krenulo ka integralnom upravljanju, a što je preduvjet za dugoročno održiv razvoj ovog prostora, Plan predlaže formiranje koordinacijskog tijela te podizanje kapaciteta dionika u implementaciji zeleno-plavih rješenja.