Hrvatska gastronomija "perjanica" je Hrvatskog turizma koji se sprema i ove sezone na rušenje dosadašnjih rekorda u zaradi i broju noćenja.
Ipak domaća gastronomija ima nekoliko otvorenih pitanja i problema - prvi i najveći je "jesu li nam cijene kao u Dubaiju" što ne prati ponuda. Problem je možemo li imati 100 postotnu domaću "gastro" ponudi a ne inačice ostalih europskim kuhinja.
Na nedavnom skupu u Opatiji izabran je novi predsjednik Udruge hrvatskih restoratera, Marijan Starešinić, koji dolazi iz hotelskog i ugostiteljskog sektora iz Istre. Starešinić je u razgovoru u Studiju 4 istaknuo nekoliko ključnih problema s kojima se suočava hrvatska gastronomija.
Jedan od najvećih izazova su visoke cijene u restoranima koje, prema riječima Starešinića, ne prate uvijek očekivanu kvalitetu. Porast cijena pripisuje povećanju troškova namirnica i poreza. Istaknuo je potrebu za boljom suradnjom s državom kako bi se smanjio PDV na ugostiteljske usluge, što bi moglo omogućiti restoraterima veće zarade.
- Mislim da bi trebala postojati bolja suradnja između nas kao ugostitelja i države. Na primjer, država bi mogla smanjiti PDV na ugostiteljske usluge, a mi bismo zauzvrat mogli povećati porezne doprinose na druge načine. To bi nam omogućilo da više zarađujemo i poboljšamo kvalitetu usluge, ustvrdio je.
Starešinić je također naglasio nedostatak domaćih kuhara i osoblja u kuhinjama, što otežava održavanje autentične hrvatske gastroponude. Povećanje ulaganja u ugostiteljstvo i smanjenje poreznih opterećenja moglo bi pomoći u rješavanju ovog problema.
- Problem je u tome što mnogi kuhari i osoblje iz Hrvatske odlaze raditi u inozemstvo zbog boljih plaća. Moramo stvoriti uvjete da se oni vrate, što znači ponuditi im plaće i radne uvjete slične onima u inozemstvu. Također, treba više ulagati u obrazovanje i obuku domaćeg kadra, kaže Starešinić.
Osim toga, uvoz hrane ostaje veliki problem zbog dominacije stranih trgovačkih lanaca na tržištu, što otežava plasman domaćih proizvoda. Starešinić je istaknuo potrebu za razvojem domaće poljoprivredne industrije kako bi se povećala dostupnost lokalnih namirnica.
- Nažalost, jako smo ovisni o uvoznim proizvodima jer strani trgovački lanci dominiraju našim tržištem. Trebamo razviti domaću poljoprivrednu industriju i imati više domaćih trgovačkih lanaca koji će poticati plasman hrvatskih proizvoda, poručio je.
Kada je riječ o prestižnim Michelinovim zvjezdicama, Starešinić smatra da nisu precijenjene, ali ističe kako je teško održati standarde koje one zahtijevaju, što rezultira povratkom zvjezdica od strane nekih restorana.
- Michelinove zvjezdice nisu precijenjene, ali održavanje tih standarda je izuzetno zahtjevno. To uključuje poštivanje strožih normi i kontinuirano ulaganje, što mnogi naši restorani teško mogu pratiti, ističe Starešinić.
Jedan od problema, smatra Starešinić, je ZAMP. Kako to utječe na ugostiteljski sektor?
- ZAMP predstavlja veliki teret za ugostitelje. Presude Europskog suda jasno kažu da hotelske sobe nisu javni prostori, no ZAMP i dalje tretira sve ugostiteljske objekte kao takve, što rezultira dodatnim troškovima za ugostitelje. Problem je i u nejednakom tretmanu sudova - dok ZAMP-ovi slučajevi bivaju riješeni u rekordnom roku, ostali sporovi mogu trajati godinama, kaže.
Starešinić vjeruje da bez pomoći resornog ministarstva ne može doći do značajnih promjena, ali je optimističan glede suradnje s novim ministrom turizma, Tomislavom Glavinom, čiji međunarodni obrazovni i profesionalni background vidi kao potencijal za unapređenje hrvatskog turizma i ugostiteljstva.
- Bez podrške resornog ministarstva ne možemo napraviti značajne promjene. No, optimističan sam zbog dolaska novog ministra turizma, Tomislava Glavine, koji ima međunarodno obrazovanje i iskustvo. Vjerujem da ćemo zajedničkim naporima unaprijediti našu gastronomsku ponudu i postići veće prihode u turizmu, ustvrdio je novoizabrani predsjednik Udruge hrvatskih restoratera, Marijan Starešinić gostujući u Studiju 4.
