Vlada Republike Hrvatske, putem potpredsjednika i ministra obrane, zatražila je od Predsjednika Republike, kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga, prethodnu suglasnost na prijedloge odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH (OSRH) u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor, i to većinom glasova svih zastupnika, ako Predsjednik Republike da prethodnu suglasnost. U slučaju uskrate suglasnosti, Hrvatski sabor može takve odluke donijeti samo dvotrećinskom većinom.
Za ukupno 13 odluka zatražena je prethodna suglasnost Predsjednika, koji je dao suglasnost za 12 odluka. Ove odluke uključuju nastavak sudjelovanja pripadnika OSRH u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, NATO misiji u Iraku, kao i u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga. Predsjednik je također odobrio sudjelovanje u tri operacije Europske unije, tri operacije UN-a, i jednoj operaciji koalicijskih snaga pod vodstvom SAD-a. Uz to, odobreno je i prelazak granice Republike Hrvatske za moguće angažiranje deklariranih snaga NATO-a i vojnih kapaciteta Europske unije.
"Svojim sudjelovanjem Republika Hrvatska snažno doprinosi jačanju savezničkog postava odvraćanja i kolektivne obrane NATO područja", istaknuo je potpredsjednik Vlade. Predanost Republike Hrvatske svojim saveznicima ogleda se i u činjenici da je Predsjednik Republike dao suglasnost za povećanje sudjelovanja pripadnika OSRH u graničnim zemljama Saveza sa 300 na 520 pripadnika.
Međutim, Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU). Premda je Vlada izrazila namjeru slanja pripadnika OSRH u ovu misiju, Predsjednik je odlučio ne dati suglasnost, naglašavajući da bi takvo sudjelovanje moglo štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske.
"Ova odluka temeljila se na odluci NATO-a donesene na sastanku na vrhu 10. i 11. srpnja 2024. u Washingtonu. Iako nisam bio protiv odluke NATO-a, smatram da je ključno zaštititi hrvatske interese", izjavio je Predsjednik.
Predsjednik je također istaknuo da nijedna hrvatska institucija nije bila konzultirana u pripremi odluke o slanju pripadnika Oružanih snaga, što predstavlja kršenje ustavne obveze Vlade o suradnji s Predsjednikom na području vanjske politike i obrane.
"Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava. Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć Ukrajini, no sudjelovanje u vojnim misijama predstavlja izlazak iz okvira nacionalnog interesa i potencijalno ugrožava naše građane", naglasio je Predsjednik.
Hrvatska, kao punopravna članica NATO-a, ima obvezu prema svojim saveznicima, a Predsjednik Republike nije dovodio u pitanje tu obvezu. "Dajući suglasnost za 12 odluka, pokazao sam svoju predanost", dodao je.
Predsjednik je upozorio na opasnosti nepromišljenih logističkih i savjetodavnih misija koje su se u prošlosti pretvarale u vojne intervencije, naglašavajući važnost promišljene i odgovorne politike državnih vlasti. „Na rat u Ukrajini ne možemo bitno utjecati, no možemo spriječiti širenje sukoba prema našim granicama i osigurati mir i sigurnost svim hrvatskim građanima“, zaključio je.
Ovaj članak sažima najnovije događaje u vezi s odlukama o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske i stavovima Predsjednika prema aktualnoj situaciji u Ukrajini, naglašavajući važnost zaštite nacionalnih interesa.
