Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta Split pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića 18. veljače u HNK Split s početkom u 20 sati izvest će Simfonijski koncert s djelima Beethovena, Liszta i Brahmsa. Kao solist na violini u Violinskom koncertu Beethovena nastupit će violinist Orest Shourgot.
Koncert otvara Koncert za violinu i orkestar u D-duru, Op.61 Ludwiga van Beethovena. Jedini je to violinski koncert glazbenog giganta Beethovena i sasvim jedinstven u čitavoj srodnoj glazbenoj literaturi. Odlikuje ga obilje i bogatstvo izvanredno pijevnih i izvornih glazbenih zamisli, a u raznovrsnosti ugođaja kao i u skladnu odnosu dijelova nema mu ravna među svim ostalim violinskim koncertima. Kao solist nastupit će Orest Shourgot, violinist, pedagog, dirigent i komorni glazbenik koji je od 2022. godine redoviti profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Rođen u glazbeničkoj obitelji, Orest je osvojio prvu nagradu na natjecanju violina u Kijevu 1982. godine, a sljedeće godine osvojio je prvu nagradu na Kocianovom natjecanju u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Diplomirao je na Moskovskom konzervatoriju Čajkovski, gdje je postao koncertmajstor Ansambla suvremene glazbe (ASM) pri Savezu skladatelja Rusije. Orest je nastupao kao solist i kao član ansambala s vodećim svjetskim glazbenicima i dirigentima. Također je predavao na Akademiji umjetnosti u Splitu i Muzičkoj akademiji u Zagrebu. 2018. godine postao je prvi hrvatski violinist koji je izveo kompletan ciklus od tri sonate i tri partite za solo violinu Johanna Sebastiana Bacha. U svojoj je bogatoj karijeri Orest Shourgot nekoliko godina bio i koncertni majstor Orkestra HNK Split.
Nakon pauze koncert će se nastaviti izvedbom Mađarske rapsodije br.2 u c-molu Franza Liszta, mađarskog skladatelja i pijanista, jedne od najznačajnijih figura glazbenog romantizma. Jedan od najutjecajnijih skladatelja 19. stoljeća. Rapsodija br. 2 daleko je najpoznatija od 19 njegovih „mađarskih rapsodija“. Skladana je 1847. a objavljena 1851. Nakon što je izvorna verzija za solo klavir stekla veliku popularnost, Liszt je napravio i orkestralnu verziju. Snažan utjecaj mađarske narodne glazbe koji je obilježio veliki dio Lisztovog opusa obilježava rapsodiju. Rapsodije na mađarskim narodnim melodijama, potaknute burnim političkim događajima njegovog vremena, snažan je izraz Lisztovog patriotizma.
Mađarski plesovi Johannesa Brahmsa posljedna su skladba u programu koncerta. Njemački skladatelj, pijanist i dirigent središnjeg razdoblja romantizma svoje je Mađarske plesove skladao kao zbirku od 21 plesa za četiri ruke za klavir, a kasnije su iznimno popularni postali u orkestriranim verzijama. Inspirirani tradicionalnom mađarskom glazbom i narodnim plesovima ovi živahni, ritmički plesovi stekli su iznimnu popularnost. Svaki ples ima svoj karakterističan ritam i melodiju, od brzih i živahnih do sporo i melankoličnih. Na predstojećem koncertu na programu su plesovi: Broj 1 u g-molu, Broj 3 u F-duru, Broj 10 u F-duru, Broj 4 u fis-molu, Broj 6 u Des-duru i Broj 5 u g-molu.
