Na konferenciji za medije u Biskupovoj Palači predstavljen je rad povjesničarke i sociologinje Esther Gitman kojoj će se u Hrvatskom narodom kazalištu, u petak 14. lipnja, svečano dodijeliti počasni doktorat Sveučilišta u Splitu.
Na konferenciji su sudjelovali rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić, prof. dr. sc. Josip Dukić u ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu i splitsko-makarski nadbiskup mons. dr. Marin Barišić.
Prijedlog za dodjelu počasnoga doktorata dr. sc. Estheri Gitman podnijeli su Katolički bogoslovni fakultet u Splitu kao nositelj zahtjeva, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu.
Esther Gitman rođena je 1939. godine u Sarajevu. U vihoru ratnih stradanja nakratko se s obitelji preselila u Izrael, pa u Kanadu i odatle 1972. u SAD, gdje je bila uspješna gospodarstvenica. Dr. sc. Esther Gitman je povjesničarka i sociologinja te je apsolvirala krivično pravo. Široj javnosti poznata je po istraživanju hrvatsko-židovske povijesti o čemu je 1999. godine objavila disertaciju: Spašavanje Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1942.-1945., skrenuvši svjetsku pozornost na tako važnu temu. Poseban predmet njezina istraživanja je istina o radu blaženoga kardinala Alojzija Stepinca i njegovoj pomoći Židovima tijekom Drugoga svjetskog rata.
Osim spomenute disertacije, s aspekta povijesne znanosti, napose suvremene hrvatske crkvene povijesti, svoje znanstveno-istraživačko djelovanje dr. sc. Esther Gitman pretočila je u dvije knjige: Kad hrabrost prevlada: Spašavanje i preživljavanje Židova u NDH 1941.-1945. te Alojzije Stepinac: Pillar of Human Rights.
Okupljenima se prvi obratio prof. dr. sc. Josip Dukić koji je pozdravio sve prisutne, a posebno dr. Esther Gitman koja je svojom strašću i radom omogućila ovo svečano okupljanje.
- Historiografija ispred sebe može imati političke i ideološke predznake što se nažalost dogodilo u Hrvatskoj, a događa se i u drugim sredinama. Nemojte zaboraviti da NDH nije tvorevina nastala 1941. godine, ona ima svoje razloge i tijek, a u okviru te države bilo je nešto što svaki normalan čovjek teško može prihvatiti, a to su rasni zakoni. Oni su učinili da su brojni ljudi druge vjeroispovijesti i drugih svjetonazora morali patiti, a jedna od tih osoba je i ovdje s nama, rekao je Dukić.
- Započeti doktorat u 60. godini je zaista hrabar čin i na tome vam od srca čestitamo. Vi ste pokazali da nam u Hrvatskoj trebaju odvažni ljudi, na razini institucija teško se organiziramo jer se ne žele otvoriti arhivi i govoriti o prošlosti kakva je ona bila. Vaše istraživanje i promjena stila života nam je puno pomogla što je samo jedan od razloga da vas predložimo za počasni doktorat. Vi ste izorali prvu veliku brazdu u međunarodnim odnosima i predstavljanju Hrvatske u svijetu. Jedna je činjenica što mi napišemo na hrvatskom jeziku, a drugo je što trebamo napraviti prema svijetu jer 50 godina sustavnih izvrtanja činjenica o hrvatskom narodu i poistovjećivanja hrvatskog naroda je jedan veliki zločin, poručio je Josip Dukić, predstavnik Katoličko bogoslovnog fakulteta u Splitu.
Rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić naglasio je ponos što ima priliku ugostiti gospođu Gitman.
- Postoje podaci u koje je gospođa Gitman itekako zaronila u svoje vrijeme i prezentirala na pravi način koji može biti dostupan svima. Svi se slažemo da trebamo doznati istinu, skinuti stigmu genocidnosti. Toga u našem narodu nema i nikada nije bilo. Vrlo je zanimljiv podatak kroz sva stoljeća tko je sve bio u našem predivnom gradu koji ima duboku i značajnu povijest. Važno je da znamo koji su sve brojni pjesnici, pisci i znanstvenici iznikli iz našega grada. Međutim, jedna je priča kada govorimo mi koji tu živimo, a drugo je kada to kažu pojedinci koji su u određenom vremenskom periodu bili eksponirani onome što nikome nikad ne želimo, a to je da njihov život u principu ne vrijedi ništa ili je ravan smrti, rekao je uvodno Ljutić.
- Želim se zahvaliti doktorici Gitman koja je na znanstveni način prezentirala pravu istinu koja mora doći do svih nas koji živimo u Hrvatskoj. Bilo koji čovjek koji živi u Americi kaže: "Ja sam Amerikanac". Do onog momenta kad tako i mi sebe budemo prezentirali nema nam sreće. Svi mi koji živimo na ovim prostorima smo Hrvati. Kad to jedanput shvatimo nema nam kraja, poručio je rektor splitskog sveučilišta.
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić rekao je kako se ovogodišnja proslava blagdana sv. Ante neće zapamtiti samo po tome nego i po dolasku gospođe Gitman i dodjeli počasnog doktorata.
- Svi smo ponosni na vaš znanstveni rad koji nas je otvorio svijetu. Kad jedan znanstvenik poput doktorice Gitman pristupi našem važnom povijesnom događaju u slučaju Alojzija Stepinca, znanstveno, bez predrasuda i istinoljubivo onda to ima težinu. Sva naša istraživanja na jednu stranu, a ovo vaše jest stvarno vrijedno pažnje jer izlazi iz okvira jezika i naših granica, naglasio je nadbiskup.
- Istina je opće dobro i dobitak za sve. Ja bih želio da se u tom pravcu ohrabrimo i nastavimo raditi. Potrebni su nam mostovi na ovom ovdje području, a vi ste stupovi tih mostova koje možemo graditi međusobno, zaključio je mons. Marin Barišić.
Nakon uvodnih izlaganja okupljenima se obratila i dr. sc. Esther Gitman.
- Ja ne bih htjela da mi zapamtimo Stepinca kao osobu u nekom balonu, on je sve činio za vrijeme rata kad je dio njegovog naroda uzeo teoriju i filozofiju Hitlera koji je govorio da se Židovski narod mora izbrisati s cijelog svijeta. On je prvih mjesec dana bio sretan jer je mislio da će konačno imati slobodnu državu, ali je nakon toga vidio da je Pavelić dio filozofije koja nije tu za hrvatski narod. Hrvati su se borili godinama da budu slobodni, a kada su nacisti došli oni su tu slobodu uništili. Za to se on borio. Njegova ljubav prema hrvatskom narodu nije imala granice, uvodno je poručila Gitman.
- Stepinac je rekao: "Ne postoje rase. Ima samo jedna, a to je Božja". On je htio da njegov narod vidi da je greška biti na strani nacista. Rekao je kako će zbog lošeg ponašanja ustaša prema ljudima hrvatski narod patiti još mnogo godina, što se pokazalo istinitim. On je svoj narod volio i zato je izašao sa snagom da promjeni tu ideologiju koja nije bila humana. Postoji stigma i tu stigmu moramo promijeniti. Mislim da će Stepinac gdje god je, biti jako veseo sa svojim narodom, zaključila je.
