Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda »Bourbon Rhode«, potvrđeno je jučer iz Ministarstva na upit Novog lista o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.
Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu. S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu su iz Novog lista uputili upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.
Fatalni prodor vode
Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima smo razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.
S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode francuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.
- Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima - kratko je odgovoreno iz Ministarstva.
»Bourbon Rhode«, 60 metara dugačak brod za opskrbu i tehničku pomoć »off shore« terminalima putovao je iz luke Las Palmas na Kanarskom otočju, gdje je prethodno bio u doku, prema Georgetownu u Gvajani, a potonuo je 26. rujna, nakon što je u uraganu Lorenzo, kategorije 4, ostao bez pogona te je došlo do prodora mora prvo u krmeni prostor gdje su smješteni uređaji azipoda, a potom i u strojarnicu.
Neposredno nakon potonuća pronađena je splav s trojicom preživjelih članova posade, kao i brza spasilačka brodica s potonulog broda. U danima nakon potonuća nađena su tijela četvorice poginulih pomoraca, a ostaloj sedmorici, zajedno s kapetanom Miškićem, izgubio se svaki trag.
Sve nepoznanice
Potraga je prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.
Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod, piše Novi list.
