Zagrebačko dijabetičko društvo uputilo je oštar dopis HZZO-u zbog netransparentne revizije cijene lijekova. HZZO provodi godišnju reviziju cijena lijekova, poznatu kao referenciranje lijekova, ali u Zagrebačkom dijabetičkom društvu smatraju neprihvatljivim da se taj važan proces odvija potpuno netransparentno i u tajnosti, bez sudjelovanja dijabetološke struke, udruga i pacijenata.
Upozoravaju da je nestručan rad HZZO povjerenstva za lijekove u proteklih godinu dana doveo do nepotrebnog uvođenja visokih doplata za po život važan lijek Baqsimi, koje su naknadno ukinute pod pritiskom dijabetološke struke i javnosti. Slična situacija dogodila se i s doplatama za najčešće korištene inzuline.
“Povijest je pokazala da se referenciranje radi vrlo nestručno – uspoređuju se pogrešne skupine lijekova i u pravilu se ne konzultira struka nadležna za neku bolest, pa čak ni pridruženi članovi HZZO povjerenstva za lijekove”, tvrde u Zagrebačkom društvu dijabetičara za portal zagreb.info.
Poguban proces za pacijente slabijeg imovinskog statusa
Budući da HZZO spomenuti postupak gura pod tepih, riječ je o posebno zlonamjernom i pogubnom procesu za pacijente slabijeg imovinskog statusa među kojima je i velik broj starijih osoba, tvrde u Dijabetičkom društvu.
“Praksa je da promjenu terapije inzulinom radi dijabetolog, dakle ne postoji šansa da se brojni dijabetičari prije uvođenja doplate konzultiraju s dijabetolozima.
Posebno imajući u vidu beskrajno duge liste čekanja u nekim dijelovima Hrvatske”, kažu u Društvu.
Osim toga, naglašavaju da nisu protiv godišnje revizije cijena lijekova i korekcije cijena kada je to opravdano, ali zahtijevaju da se taj postupak provodi na transparentan, etičan i stručan način, s punom sviješću o svim pozitivnim i negativnim posljedicama na bolesnike i društvo u cjelini.
Farmaceutska industrija može i ne mora prihvatiti referentnu cijenu
Pitali su u HZZO-u kako komentiraju tvrdnje Zagrebačkog dijabetičkog društva o netransparentnosti i o doplatama za lijekove i inzuline koji su neophodni dijabetičarima.
„Stavljanje lijekova na listu lijekova i način utvrđivanja cijena lijekova koji se nalaze na Osnovnoj i Dopunskoj listi lijekova propisan je Pravilnikom o mjerilima za stavljanje lijekova na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i načinu utvrđivanja cijena lijekova koje će plaćati HZZO te načinu izvještavanja o njima, a kojeg donosi ministar nadležan za zdravstvo“, kažu u HZZO-u.
Za lijekove koji se nalaze na listama lijekova i koji se propisuju na recept HZZO-a, HZZO je obvezan provesti usklađivanje cijena lijekova. Postupak usklađivanja cijena lijekova provodi se kroz referentne terapijske skupine i podskupine. U tom postupku se utvrđuje razina cijene koju će za pojedini lijek plaćati HZZO (referentna cijena lijeka).
„Farmaceutska industrija, odnosno nositelji odobrenja za pojedini lijek, imaju mogućnost očitovati se prihvaćaju li ili ne predloženu referentnu cijenu lijeka. Na temelju očitovanja nositelja odobrenja, lijekovi se razvrstavaju na Osnovnu listu lijekova ili na Dopunsku listu lijekova“, pojašnjavaju u HZZO-u.
Pacijent plaća razliku ako je lijek na dopunskoj listi
Na Osnovnu listu lijekova se stavljaju oni lijekovi za koje su nositelji odobrenja prihvatili referentnu cijenu, što znači da će HZZO za te lijekove u cijelosti snositi trošak lijeka iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. Na Dopunsku listu lijekova se stavljaju oni lijekovi za koje nositelji odobrenja nisu prihvatili referentnu cijenu, pojašnjavaju u Zavodu. Takvim lijekovima HZZO iz sredstava obveznog osiguranja pokriva iznos koji je utvrđen kao referentna cijena.
„Za lijekove uvrštene na Dopunsku listu utvrđuje se iznos sudjelovanja koji plaća osigurana osoba pri izdavanju lijeka, a koji predstavlja razliku između iznosa originalne cijene lijeka, koji predlaže nositelj odobrenja, i iznosa utvrđenog kao referentna cijena lijeka, kojeg plaća HZZO“, kažu u Zavodu.
Sve postupke usklađivanja cijena lijekova HZZO provodi na transparentan način te nastoji kroz propisane postupke svojim osiguranicima osigurati maksimalni opseg prava na zdravstvenu zaštitu vodeći računa podjednako o svim oblicima zdravstvene zaštite u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja, zaključuju u HZZO-u.
