Nakon što je HUP u srpnju pozvao Vladu da omogući poduzetnicima da radnicima isplate 13., 14. i 15. plaću u neto iznosu bez dodatnih poreza, sada su to proširili s još četiri prijedloga, među kojima je i da poslodavci radnicima neoporezivo plaćaju stanarinu ili ratu kredita za stan. U HUP-u poručuju da ovaj interventni paket mjera, koji bi željeli vidjeti u primjeni već od 1. siječnja 2019. nazvan Pet malih koraka, više nije prijedlog njihovog ICT udruženja već svih poslodavaca okupljenih u HUP-u, piše Poslovni dnevnik.
Boris Drilo, član skupštine HUP-a, predsjednik HUP ICT udruženja i član Uprave HT-a upozorio je da smo po performansama BDP-a zadnji u Europi i da se moraju povući potezi koji će pokazati da Hrvatska ima razvojnu politiku želimo li zadržati radnike.
- Ne može se razvojna politika kreirati u Ministarstvu financija, jer nigdje razvoj ne diktira računovodstvo. HUP želi na najbezbolniji način po proračun, gotovo bez ikakvog fiskalnog učinka, napraviti mjere koje poslodavci mogu provesti i koje bi zaustavile odljev radnika, ne samo radnika iz ICT-a već iz svih industrija u Hrvatskoj - kaže Drilo. Za početak, HUP predlaže da se ista pravila igre koja vrijede u turizmu, plaćanje smještaja sezonskim radnicima, preslikaju na sve druge industrije. To znači da bi svi poslodavci radnicima mogli plaćati smještaj.
- Možemo govoriti o smještaju i pokrivanju rata kredita za stan, jer tako bi se omogućilo da se radnici mogu seliti unutar Hrvatske tamo gdje ima posla, da se mogu osamostaliti od svojih roditelja i da bi svojim radom doslovno rješavali vlastito stambeno pitanje - kaže Drilo.
Dodaje da bi poslodavci mogli sami birati za svaku od mjera žele li je ili ne provesti, a ako se na to odluče morali bi ih pod jednakim uvjetima ponuditi svim zaposlenicima. Izuzetak bi bili vlasnici, članovi uprava i, općenito, menadžment. Predlažu i da poslodavci, do iznosa od 600 kuna mjesečno neoporezivo mogu plaćati prehranu zaposlenicima. Treća je da bi zaposlenicima omogućili da im tvrtka pokriva trošak vrtića, školskog boravka ili čuvanja djeteta tijekom radnog vremena.
- Za plaćanje smještaja radnicima kao i prehrane i boravka za dijete ne bi bilo baš nikakvog učinka na proračun, ne bi trebalo mijenjati nikakve zakone, a jedino što treba napraviti je da Ministarstvo financija izmjeni Pravilnik o porezu na dohodak - kaže Drilo za Poslovni dnevnik.
Navodi da su, uz to ministru financija Zdravku Mariću, poslali još dva prijedloga koja bi se također mogla početi provoditi od početka iduće godine. Oni bi, ističe, imali učinak na proračun, ali svega nekoliko desetaka milijuna kuna.
- Predlažemo da najbolje radnike možemo nagrađivati kroz jednostavno i neoporezivo prebacivanje vlasništva, znači dionica i udjela u tvrtkama, i s tri prosječne neoporezive neto plaće godišnje kao bonusima, a to bi imalo veliki multiplikativni učinak na BDP, jer upravo potrošnja čini polovicu BDP-a - zaključuje Drilo.
