Sjećate li se onih vremena kada sam u potrazi za jeftinijom knjigom ili školskim udžbenicima trčali u grad i obilazili antikvarijate i knjižare, a kada bismo uspjeli u svom 'jeftinom lovu' sreći ne bi bilo kraja?
No, je li danas turizam 'pojeo' pisanu riječ? Situacija s knjižarama u Splitu daleko je od dobre. Slavni Morpurgo, Logos ili stara knjižara Ispod ure danas su samo objekti hrane i pića koji rade tijekom turističke sezone.
Oaze književnosti u kojima su knjigoljupci mogli 'pobjeći' od mainstream izbora knjiga više ni ne postoje. Osim jednog jedinog smještenog u podnožju Varoša. Antikvarijat Nostrimus posljednji je antikvarijat koji je zasada opstao u Splitu.
Tako smo zagrebli ispod površine i otkrili da se posljednja book adresa koja već 30 godina knjigoljupce oduševljava svojom ponudom, nalazi pred neizvjesnom budućnosti.
30 godina djelovanja
Sudbina splitskog knjižarstava u rukama je Grada.
Nostrimus je nastao 1993. godine na katu jedne sobe u Matošićevoj ulici sa 700 knjiga. Zatim se preselio u Plinarsku gdje je dugih 25 godina bio omiljena adresa za sve ljubitelje knjiga. A onda je postao premali za pohranu svih tih knjiga. Došlo je ponovno vrijeme seobe pa prije pet godina smjestio u duplo veći prostor na početku Križeve ulice. O njemu brine vlasnica Ljiljana Granić čija je strast upravo knjiga, no strahuje od onog najgoreg – zatvaranja i posljednjeg splitskog antikvarijata.
„Natjecala sam se za gradski prostor koji sam tražila 10 godina, svi gradonačelnici su obećavali da će me podržati. Međutim, ništa od toga. Grad je ovaj prostor dao na natječaj i ja sam ga dobila. No, ovo je bila šupa, nefunkcionalno mjesto. Skupila sam nešto novca, nešto je priznao Grad i tako je to ovdje krenulo“, započela nam je priču vlasnica.
Žestoka u borbi da se ljudska potreba za čitanjem ne zaustavi, Ljiljana će dati sve od sebe. Unatoč brojnim krizama tijekom tridesetogodišnjeg djelovanja, ljubav prema knjizi gurala ju je na borbu. Upravo to je razlog zašto je Nostrimus opstao unatoč zatvaranju drugih antikvarijata i knjižara.
Ljubav prema knjizi nadvladala krizu
„ Svi antikvarijati su zatvorili, mene je držala ljubav prema knjizi. Iako sam završila ekonomiju, 11 godina sam radila u banci, a kada je banka propala, krenula sam sa svojom bibliotekom i mislim da je to Božji dar s neba“, emotivno nam govori Ljiljana.
Ona je čisti primjer kako strast i ljubav mogu prevladati svaku krizu.
„Kriza je bilo puno, čitalačka publika u Splitu nikada nije bila veća od dva posto. Prije su fakulteti bili aktivniji i srednje škole, no nikad se nije moglo živjeti od ovih knjiga.
Najamnina, reklama, sve su to troškovi koje promet do ljeta ne može pokriti. Sama sam cijeli dan od 10 do 19h. No, motiviraju me korisnici koji dođu i mole me da ne zatvorim, ili pak djeca kod kojih već od 3 godine vidite čitalačku strast“, kazala je.
Splitski mentalitet i obrazovne institucije glavni krivci?
Osim turizma, za 'smrt' knjige, Ljiljana krivi i obrazovne institucije.
„Ovo je kulturna baština, zamislite neke knjige, nigdje se više ne mogu naći osim u antikvarijatima. Fakulteti su organizirali skriptarnice, škole daju udžbenike, šverceri su ljeti uzeli maha. Udžbenici se mijenjaju svako četiri godine. Tako sada morala baciti 5000 knjiga, a meni je to kao baciti kruh“, navodi vlasnica.
Također, navodi kako čitalačka publika u Splitu nikada nije bila veća od 2 posto. Je li upravo splitski mentalitet uzrok propadanja pisane riječi?
„U Rijeci nemaju problema s tim, funkcioniraju normalno. Evo primjer, došao mi je čovjek koji je zatražio jednu kultnu akademsku knjigu čija je cijena bila 400 kn. Kupac se šokirao jer je cijena iste u Zagrebu 1400 kuna, a kod mene je ovdje stajala tri godine. I tako masu knjiga“, razočarano priča Ljiljana.
Nostrimus otkupljuje knjige i kućne biblioteke što je zgodno za znati u slučaju da imate veliki broj knjiga kojih se iz nekog razloga morate riješiti, a ne želite ih baciti.
„Masu knjiga propada, kako ne mogu sve otkupiti, ljudi mi ih doniraju. Neki dan mi je stigao pun kamion knjiga, nemam ih sve gdje pohranit pa sam ih ponudila korisnicima besplatno. Uzimali su ih samo oni koji su te knjige prodali drugim antikvarijatima“, objašnjava Granić.
Nešto prije se dogodila pandemija koronavirusa, postojao je tračak nade za opstankom.
„Prije korone ovo mjesto sam nazvala Antique Book and Coffie shop gdje su se održavale razne radionice i manifestacije poput večeri poezije, jazz glazbe, dječjih radionica.
Baš poput onih u europskim gradovima, uz ponovnu aktivaciju navedenih aktivnosti i podršku grada, ovo mjesto bi moglo zaista postati dragocjeno kulturno blago.
Nostrimus u rukama Grada
„S raznim aktivnostima bi nastavila, kada bi dobila podršku od Grada. Situacija je užasna, zadnja dva mjeseca najamninu nisam platila, a ne znam ni kako ću dalje platiti do ljeta. Grad sve prostore drži pod 'istom kapom', a ja već dvije godine, od promjene vlasti, nemam ugovora. Šalju mi uplatnice za najam, ali nemam ugovora. Što oni misle s ovim prostorom ne znam, no uz njihovu podršku ja sam voljna ostati raditi ako i oni budu imali želje da antikvarijat ostane“, priča nam vlasnica te nadodaje:
„Ako ne, ostavit ću im prostor i knjige jer ja nemam gdje s njima. Neka onda bude barem bude gradski antikvarijat. Šteta je da Split s 200.000 stanovnika i kao turistička destinacija ostane bez antikvarijata. 30 godina radim i poslujem s pozitivnom nulom, ljudi se ode dobro osjećaju, komunikacija je duša na dušu, a sad je došlo vrijeme ili-ili. Otvorena sam prema svim opcijama, pa makar izašla, samo neka antikvarijat ostane. Vidjet ćemo što će nova pročelnica odlučiti“, s dozom straha u glasu kazuje nam Granić.
I dok je sudbina posljednjeg antikvarijata u gradu na vagi, još uvijek možete iskoristiti priliku i posegnuti za nekim kolekcionarskim primjerkom ili za beletrističkim naslovom po znatno jeftinijoj cijeni.
Ljiljana navodi da su Čehov, Kafka, grčke tragedije, Harry Potter, prave poslastice koje se ovdje najviše traži, no kako navodi, svako povijesno razdoblje ima i svoj književni trend.
„Neki pisci su zamrli, dok se ne pojavi film ili u nekom kvizu, e onda naglo postanu opet popularni pa ih ljudi traže. Prije se tražila self help literatura, a sad kako su došli razni life coachevi, gotovo da za knjige više nitko ni ne pita. Isto tako trenutno se čita jako puno knjiga o Titu, a kada je počeo rat u Ukrajini, ponovno su zaživjeli ruski pisci, i to čak oni manje poznati“, kazala je.
Najcrnji scenarij
Ljiljana Granić kaže kako bi knjigu mogla napisati od raznih emotivnih priča s kojima se godinama susretala te to smatra najvećim bogatstvom.
A ukoliko dođe do najgoreg scenarija, daljnji plan nema.
„Uzet ću knjige koje me zanimaju, nemam ideju što s drugima. Djeca mi nemaju afinitete za knjigom, krenuli su drugim putem, nema nikoga tko bi me naslijedio. Samo mi grad može izaći u susret, ali ako mi kažu' kipaj knjige i oslobodi prostore' tu ništa ne mogu. Ovo je izvjesni scenarij jer ja sam bez ugovora“, sa suzama u očima zaključuje vlasnica.
