Posljednji je dan siječnja, središnjeg zimskog mjeseca koji je ove godine pokazao sve, samo ne svoje zimsko lice. Snjegova nije bilo gotovo nigdje, čak ni u planinama, a izostali su hladnoća i bura kakvi uz našu obalu znaju stvoriti "sibirske" uvjete.
Temperature zraka koje su se ovog siječnja penjale do čak 17 stupnjeva potpuno su zbunile prirodu. Diljem Dalmacije stižu nam informacije i fotografije o biljkama koje su preuranjeno počele pupati, a neke voćke, poput šljive već su počele cvjetati.
Ovo je primjer s istoka Splita:
Posljednje tri godine u Trstenički potok doseljavaju patke, a ove su godine to napravile nikada ranije - u siječnju!
Možda najveće iznenađenje je pojava gusjenica borovog prelca u siječnju. Znamo što je mediteranski potkornjak napravio borovoj šumi na Marjanu, a postavlja se pitanje hoće li se ova štetočina, koju su nam Splićani danas dojavili iz raznih dijelova grada, toliko namnožiti ove tople zime i zaprijetiti preostalim borovima?
Što je borov prelac?
Borov prelac je vrsta leptira. Dlakave gusjenice koje se kreću u kolonama dugim i po nekoliko desetaka metara su samo razvojni oblik ovog inače dosta neuglednog leptira. Leptir radi gnijezda na borovima, iz kojih se legu gusjenice koje se onda spuštaju na tlo i formiraju kolone prije nego što će se zakukuljiti. To je obično u razdoblju od veljače do travnja. Gusjenice potraže rahlu zemlju u koju se zakopaju i pretvore u leptira koji će ponovno naseliti borove… Susret s ovom dlakavom gusjenicom može imati vrlo ozbiljne posljedice po vašeg ljubimca…
Prirodni neprijatelj ovog leptira su kukavice. Gusjenice mogu ostati u gnijezdu i po nekoliko godina jer čekaju povoljne klimatske prilike, pa kada krenu silaziti s borova, obično je to masovna pojava.
Naše primorje bogato je ovom vrstom i vjerojatno je većina čitatelja vidjela tipično bijelo ispredeno gnijezdo na granama našeg primorskog bora. Smatramo ga štetočinom jer gusjenice obrste borove iglice, te tako bor ostaje bez lišća koje mu je neophodno za život.
Gusjenice imaju razvijenu obranu od predatora. To su njihove dlačice koje u dodiru s kožom izazivaju jaku lokalnu iritaciju za koju se pretpostavlja da nije vezana na imunološke mehanizme već da se radi o otrovnoj supstanci koju sadrže. Osim toga, dlačice su i jaki alergeni pa kod osjetljivih pasa (i ljudi!) mogu izazvati i vrlo jake alergijske reakcije pa čak i anafilaktičku reakciju. Reakciju može izazvati i mrtva, ne samo živa gusjenica.
Nadamo se ipak da Marjanu neće zaprijetiti opasnost i od ove gusjenice.
