Ovogodišnje izdanje sajma ribarstva, ribarske opreme, akvakulture i sportskog ribolova Crofish u Poreču ponovno je potvrdilo svoj međunarodni značaj i važnost za hrvatski ribarski identitet.
O tome, ali i o ključnim problemima Jadrana – od nedostatka radne snage i prekomjerne administracije do klimatskih promjena, razgovarali smo s Robertom Momićem, predsjednikom Obrtničke komore Istarske županije.
Je li možemo reći da je 17. Crofish uspio?
Apsolutno, sajam je u potpunosti uspio. Osjećaj ponosa, radosti i sreće je ogroman. Gdje god stanete – bilo u dvorani, bilo na Gradskoj rivi – vidite plovila i primjećujete da je sajam podržan od više relevantnih ministarstava. Taj osjećaj ponosa, sreće i zahvalnosti jednostavno je neizbježan.
Što je Crofish i kome je namijenjen?
Crofish je veliki doprinos pomorstvu i ribarstvu, što čini identitet Republike Hrvatske, osobito priobalja. To je jedinstveni događaj ne samo u Hrvatskoj, nego i u čitavoj regiji. Nekada je postojao ribarski sajam u Anconi, ali on je davno ugašen. Crofish je danas jedini međunarodni sajam koji zastupa interese ribara, ribarstva i marikulture.
U sklopu sajma održana su i znanstvena predavanja. Uključili su se i talijanski znanstvenici iz Udina i Trsta. Kako gledate na tu suradnju?
Vrlo pozitivno. Međunarodni karakter sajma ogleda se u prisutnosti znanstvene zajednice iz Hrvatske, Italije i Crne Gore. Imamo spoj ribarskog sektora, znanosti i podrške brojnih ministarstava. Ono što sada još nedostaje jest jasnije uključivanje politike.
Ako znamo da su bili prisutni ravnatelj Uprave ribarstva RH Ante Mišura i ravnateljica Uprave ribarstva Crne Gore Katarina Burzanović, naš je cilj iduće godine dovesti i relevantne talijanske predstavnike. Ribare treba slušati i zajedno zastupati njihove interese.
Na rivi sam susreo talijanske ribare iz Chioggia. Kažu da imaju problem s radnom snagom i regulativama. Je li situacija slična i kod nas?
Isti su problemi. Nemamo više starijih iskusnih zapovjednika – oni polako nestaju. Novi, mladi ljudi ne dolaze u ribarstvo, ni u Italiji ni kod nas. Kod Talijana je alarmantan podatak da bi 80 % njihove flote pristalo na scraping (otpis uz naknadu) kad bi to bilo moguće. I kod nas je velik dio flote otišao u scraping u plivaričarskom i koćarskom segmentu.
Ribari su preopterećeni administracijom, a i sama administracija je preopterećena, pa se ne stigne baviti onim što je ribarima doista potrebno. Zbog toga smatram da je ključno da se Hrvatska, Crna Gora, Italija i Slovenija ponovno ujedine u zajedničkom djelovanju – nešto poput nekadašnjeg Adria Meda – i nastupe zajednički prema Bruxellesu. Jadran je mali, osobito Sjeverni.
Ribari sve češće govore i o promjenama u moru: klimatske promjene, nove vrste, predatori... Kako to vidite?
To je realnost. Pojavljuju se plaštenjaci, meduze, predatori poput dupina ili tune, pa strijelka… Znanstvena zajednica mora davati konkretne odgovore i prijedloge, a ne samo kritiku. Ribari i znanost moraju djelovati zajedno, a zatim politika treba donositi mjere.
Iako se često govori negativno, smatram da se riblji stok popravlja zahvaljujući mjerama Ministarstva poljoprivrede – od Jabučke kotline do privremenih regulativnih mjera. To je pravi put i vjerujem da će ribar u budućnosti moći dostojno živjeti od svog posla.
Kako ocjenjujete ovogodišnju ponudu? Mnogi izlagači kažu da nikad nije bilo više prometa u prodaji opreme.
Istina je, svake godine imamo sve više izlagača. Segment ribolovne opreme nezaobilazan je i povezan sa sportskim ribolovom. Naravno, i sportski ribolov ima određeni utjecaj na riblji fond i treba ga uključiti u statistiku. Ali nikako ne treba stvarati sukob između gospodarskog i sportskog ribolova. Cilj svima mora biti isti – očuvanje Jadranskog mora.
Gastronomija je također snažno zastupljena.
Da, eno-gastronomija je drugi razlog dolaska turista u Hrvatsku, odmah nakon obale. Stoga je i gastronomija važan element sajma. Ove godine imamo tri gastronomske prezentacije – hrvatsku, talijansku i kontinentalnu, u suradnji s prijateljima iz Đurđenovca, te ribare iz Chioggia koji pripremaju svoje specijalitete.
Mi volimo reći da je Crofish više od sajma. Teško ga je opisati riječima. Ono što osjećam kao direktor – sreću, ponos i veliku zahvalnost – to je ono što ovaj događaj čini posebnim.
Posebna podrška Pomorskoj školi Split
Direktor sajma Robert Momić posjetio je izložbeni štand jedinstvenog četverogodišnjeg ribarsko-nautičkog smjera, koji se u Republici Hrvatskoj pohađa isključivo u Pomorskoj školi Split.
U Knjigu utisaka napisao je snažnu podršku smjeru i učenicima, koji su s mentoricom prezentirali ne samo smjer i svoju eko-grupu, već i krovni projekt „Zdravo more“, nagrađen prestižnim Ultramarine Blue School certifikatom europske Mreže plavih škola. Ribarsko-nautički smjer sudionik je sajma već treću godinu zaredom.
Direktor sajma tom je prilikom napisao:
„Izuzetno sam počašćen prisutnošću jedine ribarske škole u Hrvatskoj. Osobno smatram da ova škola svojim djelovanjem brani hrvatski ribarski identitet. Dok god postoji Crofish, sajam će podržavati školu u svim pogledima i mogućnostima.“
