Da su vrane jedna od najpametnijih vrsta životinja, nije nikakva novost. Posjetitelji jednog kafića na Firulama upravo su se u to mogli uvjeriti. Naime, jedna vrana često posjećuje ovaj kafić i osoblje je već prilično naviklo na njene posjete. Nitko je ne tjera, a ona se voli počastiti nakon što gost napusti neki stol.
Tako je bilo i prije nekoliko dana kada je doletjela do stola. Prvo je iskidala tamošnji račun, zatim je popila ostatak kave, a nakon toga je kljun oprala gutljajem vode. Prava Splićanka, reklo bi se, jedino što je nastavila kljucati po šećeru ne bi li progutala i koje slatko zrno.
Gosti su je promatrali s čuđenjem i divljenjem, osobito oni koji su je njen ritual vidjeli prvi put. Uvjerite se sami u to koliko se dobro provela u kafiću:
Njemačka studija dala je posve novo značenje pojmu “ptičji mozak” jer je pokazala da se vrane po inteligenciji mogu mjeriti s našim najbližim srodnicima- velikim čovjekolikim majmunima. Prenosimo tekst o istraživanju njemačkih znanstvenika o vranama.
Kao i ljudi, vrane iz Nove Kaledonije posebno su oprezne kada rukuju svojim najvrjednijim alatima, otkriva istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta St Andrews i Max Planck Instituta za ponašanje životinja u Konstanzu u Njemačkoj. Istraživanje pokazuje da vrane radije čuvaju relativno složene i učinkovite alate za buduću upotrebu nego one jednostavnije.
Vrane iz Nove Kaledonije poznate su po korištenju različitih vrsta alata za izvlačenje plijena iz šupljina drveća i drugih skrovišta. Iako čvrsto drže svoje alate u kljunu tijekom traženja hrane, moraju ih odložiti kako bi jeli. Tada su vrane u opasnosti da izgube svoje alate slučajno ih ispustivši ili da im ih ukradu druge vrane.
U ranijem istraživanju, znanstvenici sa Škole biologije na Sveučilištu St Andrews u Velikoj Britaniji pokazali su da vrane čuvaju svoje alate kada im nisu potrebni, koristeći jednu od dvije strategije 'čuvanja' – ili ih sigurno drže zatočene pod nogom, ili ih privremeno umetnu u obližnju rupu ili iza kore. No, jesu li vrane opreznije kada rukuju posebno vrijednim alatima?
Rukovanje s pažnjom
"Mnogi od nas brinu o potpuno novom telefonu, pazeći da se ne ogrebe, padne ili izgubi. Ali, sa starim telefonom s puknutim ekranom možemo rukovati prilično nemarno," rekla je vodeća autorica Barbara Klump, koja sada radi u Max Planck Institutu za ponašanje životinja u Njemačkoj.
Vrane na jednom od dugoročnih istraživačkih mjesta tima koriste dvije vrste alata od štapića: složene kuke i osnovne "nekuke". Prvi su pažljivo izrađeni od relativno rijetke biljne vrste, dok su drugi jednostavno grančice i peteljke sakupljene s poda šume. "Kukasti alati ne samo da su teži za nabaviti, već su i mnogo učinkovitiji," objasnio je vođa tima, Christian Rutz. "Ovisno o zadatku traženja hrane, vrane mogu izvući plijen ovim alatima do deset puta brže nego s običnim nekukastim alatima."
Čuvanje vrijednih alata
U svom novom istraživanju, znanstvenici su otkrili da su vrane iz Nove Kaledonije sklonije čuvati vrijedne kukaste alate za upotrebu nego jednostavnije nekukaste alate. "Bilo je uzbudljivo vidjeti da su vrane samo malo opreznije s alatima koji su učinkovitiji i teže dostupni za zamjenu. To sugerira da imaju neku predodžbu o relativnoj 'vrijednosti' različitih vrsta alata," primijetio je suautor studije James St Clair.
Ovo je prvo istraživanje koje istražuje kako životinje rukuju i čuvaju alate različitih vrsta, pružajući





