Gradonačelnik Krka i predsjednik PGS-a Darijo Vasilić je gostovao u Novom danu. Razgovarao je o novim poreznim izmjenama i njihovom utjecaju na turizam.
Nakon što je Vlada iznijela okvir poreznih izmjena, dogodila se pobuna među malim iznajmljivačima, a najveći udar je na one u prvoj i drugoj zoni.
Uz porez na nekretnine, plaćat će i paušalni porez na dohodak, ali i PDV na proviziju i turističku pristojbu.
Ministar Glavina je dao poseban status onima koji su domaćini i koji se ne bave u klasičnom smislu rentijerskim biznisom: “Domaćina je u Hrvatskoj otprilike 38 posto u odnosu na ostale dionike turizma. Njih će se identificirati novim zakonom, a zatim će im se pomoći i u brendiranju, rekao je Glavina za N1.
Vasilić smatra da svakako treba činiti razliku između domaćina i rentijera, ali ističe i da postojeći prijedlog porezne reforme to ne pokazuje: “Postojeći porez po krevetu za naše iznajmljivače, za obiteljski smještaj, je od 20 eura po krevetu do 200 eura po krevetu. Mi smo ga u Krku odredili na iznos 55 eura po krevetu.
On se, po prijedlogu, u prvoj zoni povećava sa 150 eura do 300 eura, znači to je povećanje minimalne stope od 20 eura na 150, što je povećanje od 7 puta, ili 700 posto. To nije primjereno i imat će negativne posljedice na tu važnu djelatnost.”
“Danas u Krku ima više nekomercijalnih kreveta u vikend objektima i apartmanskim kućama koje nisu turistički kategorizirane. To znači da će u budućnosti porez plaćati samo oni koji su dosad bili u poreznom sustavu i koji su bili paušalisti, a svi oni koji mijenjaju ključeve u Münchenu i Ljubljani, to će činiti i dalje, bez obzira na porezne reforme”, dodao je.
Hoće li biti lako identificirati tko je domaćin, a tko je rentijer?
“Rentijeri i dosad nisu prepoznati u hrvatskom poreznom sustavu”, istaknuo je gradonačelnik, a potom objasnio: “Domaćini su tu za sve, za pristojbu, članarinu, paušal, porez na nekretnine, RTV pristojbu. Domaći iznajmljivači i danas su punili lokalne i turističke budžete, a rentijeri koji lagodno zarađuju na svojoj imovini, oni dosad još uvijek nisu bili prepoznati.”
“Sadašnji prijedlog je hibridni model koji je nepravedan”
Jedinice lokalne samouprave odlučivat će o visini poreza na nekretnine, no predviđaju se problemi kod postavljanja kriterija.
Vasilić sadašnji prijedlog naziva “hibridnim modelom koji je nepravedan”: “Zoniranja još uvijek nisu napravljena, a s druge strane, nemamo ni procijenjene vrijednosti nekretnine pa ćemo vrlo teško odrediti porez od 0,60 eura po kvadratu do maksimalnog 8 eura po kvadratu u situaciji kada nam je nepoznata vrijednost objekta.”
Objašnjava da se svugdje u svijetu porez plaća na vrijednost objekta, koji ne može biti jednak na “ruševinu u odnosu na vilu s bazenom”.
“Ovaj porezni sustav to ne prepoznaje, on naplaćuje porez po kvadratu. Trebalo bi objediniti sve poreze koji su vezani na nekretninu, a ne ih disperzirati na čitav niz poreznih razreda”, kazao je gradonačelnik.
Decentralizacija – još uvijek “rak rana hrvatskog društva”
Ova reforma ima namjeru decentralizirati sustav obračuna – da se ovlasti prenose s državne na lokalnu razinu. Što se tiče novca, kada je riječ o porezu na nekretnine, omjer je 80% lokalnima, 20% državi.
“I dosad su svi porezni oblici vezani za imovinu bili na lokalnoj razini, koja je mogla određivati optimalne vrijednosti opterećenja, ali početni iznosi su preveliki. Kad se radi o paušalnom porezu na krevete, početna cijena ne bi trebala biti 150, nego 20 ili 50”, ističe Vasilić.
“Decentralizacija je rak rana hrvatskog društva i još uvijek se nismo maknuli od odnosa 90% prihodi državnog proračuna, 10% prihodi svih lokalnih proračuna u Hrvatskoj. Tu se stvari pomiču minimalno ili stagniraju. Ova reforma ponovno pokazuje da čitav niz novih propisa nakon dugo godina dijeli poreze između državne i lokalne samouprave”, dodao je.
