Savršeno ljetno voće zasigurno je i lubenica. Osim što je veoma zdrava i izvrstan izvor vitamina C, a posebno je dobra za bubrege, lubenica sadrži i vrlo malo kalorija.
Veoma je slatka i ljeti je najčešće koristimo kao poslasticu, ali i za gašenje žeđi. Bilo da je jedemo na plaži, terasi u debelom hladu ili jednostavno gdje god i kad god, postoji vrlo veliki broj zdravstvenih koristi od nje, a kojih možda nismo ni svjesni.
Neki ju koriste u svakodnevnoj prehrani upravo zbog dobrobiti za vlastito zdravlje, a koje su sve dobrobiti ovog voća te kako prilikom kupovine iste izabrati baš onu savršenu, otkrila nam je Vanessa Ivana Peričić, magistra nutricionizma i znanosti o hrani koja je pokrenula stranicu Nutrifil.
Prije negoli je krenula prema nutricionističkim vodama bila je balerina čak 17 godina. Bavljenje baletom je itekako zainteresiralo za nutricionizam, no tada je njena percepcija o nutricionizmu i hrani bila sasvim drugačija sve dok nije uplovila u studentske vode.
"Što sam se više upoznavala s nutricionizmom na fakultetu shvatila sam da ne smijem dopustiti da hrana 'izjeda' mene već da sam ja tu da jedem hranu. Znate ono kad vam kažu ne smiješ dopustiti da netko definira tvoju sreću. Moraš bit sretan sam, a netko tvojoj sreći samo može doprinijeti. Pa tako i što se tiče prehrane, dobro je jesti 'mindfully', tj. biti svjestan što unosim u svoje tijelo, ali i znati kada svjesno jedenje prelazi u opsesiju o tome što jedemo.
Nutrifil je tu da bi pomogao svakome da ostvari dobar odnos s hranom, bez pretjerane kontrole, ograničavanja i osjećaja krivnje", kazala nam je Vanessa.
Trebamo jesti i koru i sjemenke!
Iako je nutricionizam širok pojam i prehrana svakog pojedinca drugačija, ovoga puta smo s Vanessom, kako smo i u uvodu napisali, odlučili porazgovarati o lubenici, njenoj boji, ulozi u zdravlju, ali i o vječnoj dilemi - je li lubenica zbilja deblja.
"Kada promatramo sezonu lubenice može se reći da ova namirnica zbilja obilježava ljeto. Porijeklom je iz Južne Afrike, a u Hrvatskoj se najčeśće uzgaja u Dalmaciji, posebice u dolini Neretve.
Crvenu joj boju daje biljni pigment likopen koji je ujedno i snažan antioksidans. Osim bitne uloge u zdravlju kardiovaskularnog sustava, likopen također ima dobru ulogu u zdravlju kože, poput vitamina C. Naime, ovaj biljni pigment sprječava ubrzano starenje kože.
Uz prethodno navedene nutrijente u objavi (fotografijama poviše), lubenica sadrži i vitamin B6, kalij, fosfor, magnezij te beta karoten. S obzirom da je lubenica srodnik povrtnice krastavca u potpunosti je jestiva. Sjemenke lubenice sadržavaju magnezij, željezo i cink, a možete ih jesti sirove ili ispeći u pećnici pa ih konzumirati kao grickalicu. U nekim kulturama sjemenke lubenice koriste se i za pripravu čaja. Pri pripremi čaja možete koristiti jednu jušnu žlicu samljevenih ili isjeckanih sjemenki te pola litre kipuće vode. Nakon što procijedite sjemenke pustite da se čaj ohladi i dobili ste novi napitak za vruće ljetne dane", savjetuje mlada magistra Vanessa.
Nadalje, otkriva kako kora lubenice sadrži vlakna bitna za zdravlje probave.
"Prije konzumacije kore uzmite u obzir porijeklo i uzgoj lubenice zbog korištenja pesticida. Svakako ju operite s četkom za čišćenje voća/povrća pod mlazom vode. Koru lubenice možete pomiješati s ostalim voćem i napraviti smoothie".
Pri izboru lubenice birajte lubenicu koja je čvrsta i simetrična. Na jednoj će strani imati mrlju koja označava mjesto na kojoj je ležala dok je rasla pa birajte one sa žutom mrljom jer su one zrelije.
Lubenica deblja?
Zanimala nas je i vječna dilema, je li lubenica deblja i ako da, koliko i kako?
"Činjenica da vas lubenica deblja i nije baš točna, debljaju vas vaše navike i debljate se kada unosite više kalorija nego što ih potrošite. Lubenica sama kao namirnica vas ne može udebljati i ona je nisko kalorično voće. Što se tiče njenog glikemijskog indeksa iako je on visok njeno glikemijsko opterećenje je nisko.
Glikemijski indeks je mjera koja nam pokazuje koliko brzo glukoza u krvi poraste nakon konzumacije određene namirnice same. Međutim, s druge strane imamo glikemijsko opterećenje koje uzima u obzir količinu serviranja odnosno uzima u obzir količinu ugljikohidrata koja dođu do našeg tijela u tom serviranju", pojašnjava.
Pojednostavljeno, glikemijski indeks govori nam koliko se brzo ugljikohidrati neke namirnice u krvi razgrađuju do glukoze. GI vrijednosti odnose se na 50 g ugljikohidrata te namirnice, tj. odgovaraju porastu razine glukoze u krvi dva sata nakon što ste konzumirali 50 g glukoze. 1 serviranje lubenice ne sadrži 50 g ugljikohidrata, već manje te ovdje u priču ulazi pojam glikemijskog opterećenja (GO). GO uzima u obzir koliko smo te lubenice pojeli (GO = količina ugljikohidrata u serviranju x GI/100).
View this post on Instagram
Nadalje, pojašnjava kako GI, unatoč uvriježenom mišljenju, nije mjera koliko je neka hrana zdrava/nezdrava, nutritivno bogata/siromašna te je li bolji izbor. Uzmimo za primjer čips i pečene krumpire. Očito je da su pečeni krumpiri bolji izbor, ali oni imaju veći GI od čipsa. Slična je situacija i sa GO. Zašećerena voćna pića mogu imati niski GO, ali nisu nutritivno bogata te nemaju vlakna. Zbog toga je iznimno bitno gledati širu sliku.
"Pretjerano opterećivanje s GI i GO, posebice u zdravoj populaciji je suludo. Naglasak se treba staviti na kombiniranje namirnica pri čemu će na tanjuru svi makronutrijenti (proteini, ugljikohidrati, masti) biti dobro izbalansirani. Treba obratiti pozornost i na unos vlakana koji imaju razne prednosti za zdravlje. Kombiniranjem namirnica svakako smanjujemo vrijednosti GI. Sam ključ nutricionizma je balans i umjerenost, a ne rigorozne/restriktivne dijete i revolucionarne supernamirnice", ističe Vanessa čije savjete koji su izvor znanstveno opravdanih informacija, savjetodavne prirode, ali i izvor motivacije za sve one koji previše mozgaju kada je u pitanju hrana možete potražiti putem Instagrama ili Facebooka.
