Pogledajte atraktivne prizore magle u Splitu i okolici

Magla je u Splitu meteorološka rijetkost pa protekle noći nismo propustili priliku snimiti atraktivne kadrove

U Splitu su tijekom noći s ponedjeljka na utorak vladale takve atmosferske prilike da je vjetar u većini termina bio 0 m/s, odnosno vladala je bezvjetrica. Uz to, pojava izražene temperaturne inverzije dovela je do stvaranja magle ili niskog oblačnog sloja na velikom dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana.


Ovako stanje potrajat će sve do četvrtka, kada će nam se približiti ciklona s područja zapadnog Sredozemlja i donijeti nam jačanje vjetra.

U noći za nama magle je bilo ne samo u zaobalju, već ponegdje na kopnu i moru. Naš fotoreporter noćas je snimio atraktivne prizore magle na širem splitskom području od Solina do Žrnovnice. Zanimljiva je i činjenica kako su se mali oblaci magle stvarali i nad potocima kao što je onaj na Trsteniku. Pogledajte fotogaleriju…

Radijacijska i advekcijska magla

U ovom dijelu godine magla na Jadranu nije rijetkost, osobito kod višednevnih anticiklonalnih situacija kao što je aktualna. Prema načinu nastanka maglu dijelimo na radijacijsku i na advekcijsku. Radijacijska magla stvara se u udubinama u reljefu, kakvih u Dalmaciji ne nedostaje. To su kotline, polja, različite udoline, kanjoni rijeka i slično. Tlo (površina) gubi toplinu radijacijom, a u tom se procesu ohladi prizemni sloj zraka ispod točke rosišta. Ovakve magle karakteristične su za unutrašnjost zemlje, ali i za Dalmatinsku zagoru, unutrašnjost Istre, čak i nekih otoka.

Za stabilnih anticiklonalnih noći bez vjetra hladni zrak s obronaka brda i planina “klizi” prema nižim točkama u reljefu, pa ona brzo postanu hladnije od uzvisina nad njima. Pojava je to poznatija kao temperaturna inverzija.

Advekcijska magla, pak, nastaje prijenosom vlažnoga zraka (slabim do umjerenim) vjetrom nad područje hladne podloge, bilo vodene, bilo kopnene. U tom se procesu nadolazeći zrak brzo hladi, snižava mu se točka rosišta, a u konačnici nastaje magla. Zadnjih dana velik dio mora sjevernog i dijela srednjeg Jadrana prekriva magla. Povremeno ta magla stiže do same obale. U ovom slučaju radi se o advekcijskog magli jer je topla zračna masa stigla nad hladniju površinu mora. Prisjetimo se, površinska temperatura mora na sjevernom Jadranu je od 14 do 16°C, a temperatura zraka je prelazila i 20°C. More isparava, a zbog prisutne temperaturne inverzije, prizemni sloj zraka se uspije se miješati s gornjim slojevima, pa vlaga ostaje uz površinu mora. Svakim danom gomila se sve više vlage, a kako nema vjetra da “razbije” takvu situaciju, magla traje danima i postaje sve gušća i rasprostranjenija.



Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0