Otprilike dva dnevno. Toliko se stambenih sporova radi iseljenja pokrenulo u prošloj godini pred hrvatskim sudovima, a do kraja 2023. neriješenih ih je ostalo više od tisuću jer neki se "vuku" još iz ranijih godina. Podaci su to Ministarstva pravosuđa i uprave, a sporovi o kojima govorimo oni su u kojima vlasnici nekretnina tuže najmoprimce jer ih ne mogu iseliti iz svog stana. Ili, konkretnije, najmodavci svoj stan na raspolaganje daju najmoprimcima, i to ne nelegalno, već uz potpisivanje ugovora i uz plaćanje poreza, nakon čega oni koji su u objektu trebali boraviti određeni broj mjeseci, iz njega jednostavno ne žele izaći, a pritom često ne plaćaju ni stanarinu, kao ni režije, piše Večernji.
Jedini način da vlasnik stana vrati svoje kvadrate u tom slučaju jest da se obrati sudu. Do kraja lanjskog studenog to je napravilo 518 najmodavaca, s tim da je na sudovima u 2023. bilo ukupno 1470 stambenih sporova jer su 952 predmeta započela prijašnjih godina. Nećemo zaboraviti napomenuti ni da je prosječno trajanje sporova koji su, na kraju, riješeni u prošloj godini bilo 564 dana. Ili da ne kompliciramo, u prosjeku su vlasnici stanova na svoje nekretnine trebali čekati nešto više od godine i pol, a lani je riješeno 469 stambenih sporova. U Ministarstvu, naravno, ističu kako poduzimaju "mjere i aktivnosti" iz svoje nadležnosti kako bi skratili trajanje postupaka te pružili "bržu zaštitu prava građana i pravnih osoba" u svim vrstama sporova, ne samo stambenih, koji su u 2022. činili 0,054 posto od ukupnog broja predmeta na općinskim sudovima.
"Zakonodavnim, organizacijskim te infrastrukturnim mjerama iz područja pravosuđa kontinuirano se radi na povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava, i to prvenstveno na smanjenju broja neriješenih predmeta te skraćivanju trajanja sudskih postupaka, ali i na jačanju profesionalnosti i neovisnosti pravosudnih dužnosnika, a time i pravosudnog sustava u cjelini. Skraćivanje vremenskog trajanja sudskih postupaka prvenstveno se postiže izmjenama procesnih instituta i propisa. Izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku uvedeni su precizni rokovi za dovršetak svih faza postupka, uveden je plan vođenja sudskih postupaka te je propisano obvezno audio snimanje. Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku uvedena je elektronička komunikacija u kaznenom postupku, propisano obvezno audio snimanje. Značajna novost je uvođenje tzv. zabrane dvostrukog poništenja prvostupanjske presude. Prema toj odredbi, nepravomoćna presuda može se samo jednom vratiti na ponovno suđenje. Izmjenama ova dva procesna zakona stvoren je zakonodavni okvir za modernije, učinkovitije i brže sudske postupke - na koje sve načine pokušavaju ubrzati posao na sudovima", objašnjavaju u Ministarstvu pravosuđa, piše Večernji.
