Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih provelo je javno savjetovanje o Nacrtu odluke o početku i završetku nastavne godine te trajanju školskih praznika za školsku godinu 2026./2027., a najviše reakcija izazvao je prijedlog podjele zimskih praznika u dva dijela.
Prema nacrtu, prvi dio zimskog odmora trajao bi od 24. prosinca 2026. do 5. siječnja 2027., dok bi drugi dio bio organiziran od 22. do 26. veljače. Proljetni praznici trajali bi od 25. ožujka do 2. travnja 2027. godine.
Komentari građana pokazali su kako su mišljenja izrazito podijeljena, no većina pristiglih primjedbi odnosi se upravo na protivljenje „cjepkanju“ praznika tijekom drugog polugodišta.
Organizacijski problemi
Mnogi roditelji upozoravaju da ovakav raspored stvara ozbiljne organizacijske probleme, posebno obiteljima s mlađom djecom.
– Ne slažemo se s prijedlogom podjele zimskih praznika u dva dijela. Tako česti prekidi nastave negativno utječu na kontinuitet rada i koncentraciju učenika, posebno mlađe djece kojoj je teško ponovno se prilagođavati školskim obvezama nakon svakog prekida – stoji u jednom od komentara.
Velik broj roditelja ističe i problem usklađivanja godišnjih odmora te organizacije čuvanja djece.
– Vrijeme oko Božića i Nove godine obitelji tradicionalno koriste za zajednička putovanja i posjete rodbini. Drugi dio praznika rijetko kome služi svrsi – navodi jedna građanka.
Drugi smatraju kako bi jedinstveni zimski praznici omogućili kvalitetniji odmor i stabilniji ritam nastave.
– Praznici u veljači potpuno su nepotrebni jer su prebrzo nakon zimskih praznika i ometaju koncentraciju učenika i kontinuitet rada – poručila je jedna sudionica savjetovanja.
Posebno se kritizira početak drugog polugodišta 7. siječnja, odnosno povratak učenika u školu usred tjedna.
– Ta dva dana mnoga će djeca izostati zbog skijanja i godišnjih odmora roditelja, pa nastava neće biti kvalitetna – upozoravaju roditelji, dok dio komentatora predlaže da drugo polugodište počne tek u ponedjeljak, 11. siječnja.
Nekoliko građana predložilo je i drukčiji raspored odmora tijekom godine, uključujući kraći jesenski odmor u studenome, umjesto drugog dijela zimskih praznika u veljači.
Završetak godine
Dio komentara odnosio se i na završetak nastavne godine. Brojni roditelji i nastavnici smatraju kako bi nastava trebala završavati u petak, a ne usred tjedna, kako je predloženo nacrtom.
– Posljednja dva dana ionako ničemu ne služe – jedan je od češćih komentara.
Pojedini sudionici upozorili su i na visoke temperature u lipnju te loše uvjete rada u školama bez klimatizacije.
Ipak, dio roditelja i nastavnika podržava podijeljene praznike. Smatraju kako se u praksi pokazalo da učenicima više odgovaraju kraći, ali češći odmori.
– Nakon mjesec dana intenzivnog rada u drugom obrazovnom razdoblju dobro dođe mali predah. Drugo polugodište uvijek je dulje od prvoga i učenicima je potreban dodatni odmor – napisala je učiteljica savjetnica.
Sličnog je mišljenja i dio roditelja koji smatra da češći odmori pomažu učenicima održati koncentraciju tijekom cijele nastavne godine.
Rasprava se vodila i oko proljetnih praznika, odnosno njihovog rasporeda oko Uskrsa. Dio komentatora smatra da bi praznike trebalo organizirati isključivo tijekom Velikog tjedna, dok drugi traže jasnije i dugoročnije kriterije planiranja školskog kalendara kako bi roditelji i škole lakše organizirali obiteljske i poslovne obveze.
Javno savjetovanje tako je još jednom pokazalo koliko pitanje školskih praznika izaziva snažne reakcije javnosti, posebno kada je riječ o usklađivanju školskog kalendara s potrebama učenika, roditelja i nastavnika.
Kroz koji dan očekuje se objava izvješća nakon provedenog javnog savjetovanja.
