Prva faza sanacija Karepovca konačno kreće u srijedu, a izvodit će je tvrtke "G.T. Trade" iz Splita i "Eurco" iz Vinkovaca. Još prošlog tjedna na Karepovac je stigla teška mehanizacija s kojima će se vršiti prva faza radova, koji bi trebali potrajati 30 mjeseci. O početku sanacije i budućem sustavu odlaganja otpadom porazogvarali smo s direktorom Čistoće Miroslavom Delićem.
-U srijedu, u 10.30, bi napokon trebali početi radovi na sanaciji odlagališta, a konkretno radi se o ugovorima koji su potpisani za ove prve faze sanacije. Oni uključuju prebacivanje određenog dijela odlagališta, odnosno smeća postojećeg na lokaciju drugu na samom odlagalištu. Rješavanje svih otpadnih voda, odnosno svih kanala za otpadne vode. Oblikovanje samo tijela odlagališta, izgradnja hidrantske mreže i čitav niz radova koji su trebali dati odvijati u ovoj prvoj fazi, koja je predviđena u trajanju od 30 mjeseci. Kao što je već poznato mehanizacija je na odlagalištu i svi željno iščekujemo samo početak radova. Ono što je bitno reći svim građanima, koji evo također kao i svi mi koji smo gore na Karepovcu zaduženi za određene poslove, da se taj trenutak primakao i da će vjerojatno ta sanacija sa sobom nosi određeni niz problema, koji se pojavljivati. Pogotovo u prvoj fazi prebacivanja tih određenih količina otpada, ali mislim da i nama i svim građanima koji žive na tom području jasno da bi trebalo malo pretrpjeti taj dio problema kako bi se Karepovac napokon sanirao. Jer evo, 50 godina odlaganja na Karepovcu i ostalo je već do sada dosta posljedica u obliku tih nekakvih loših uvjeta života za ljude koji žive blizu odlagališta. Građani će se sigurno i sami strpjeti jer sam proces sanacije Karepovca došao do kraja i da mi dakle dobili ono što želimo na zelenu oazu
Koliko će građani ovu prvu fazu trpjeti?
-Po ovo što sam prezentirali izvođači radova ta prva faza, dakle za koju građani najviše i zapitkuju, bi trebala trajati od 6 do 8 mjeseci. Iako je intencija svih nas i Grada Splita i nas iz komunalnog društva da izvođač radova ubrza te radove, kako bi to trajalo što kraće. Odnosno da se taj dio radova obavi prije početka idućeg ljeta, jer normalno kad dođu vrućine da će situacija na sam odlagalištu biti totalno drugačija.
Koliko bi cjelokupni proces trebao potrajati?
-Pa cjelokupni proces ovaj sada bi trebalo trajati 30 mjeseci i nekakva vrijednost radova je 84 milijuna kuna. Dakle, nakon ovih sada ugovorenih radova predstoji još uređenje faze do samog završetka sanacija. To je dakle kada se i u ovoj prvoj fazi grade takozvane kazete za budući smještaj otpada do izgradnje centra u Lećevici. Predstoji dakle izgradnja samog ulaza na to odlagalište u smislu upravnih zgrada i sve ostalo što treba tu biti. Proces otplinjavanja je zbog stanovnika koji žive u blizini je najvažniji. Nekakva intencija je da se već za vrijeme izvođenja ove prve faze radova, da se raspisuju natječaji za te iduće faze, kako bi se postupak maksimalno ubrzao. Tek nakon te faze otplinjavanja mislimo da će kvaliteta zraka i sve drugo što je vezano za samo odlagalište biti bitno drugačije.
Danas smo u Ljubljani, a sutra će splitski novinari vidjeti kako funkcionira njihov centar za zbrinjavanje otpada. Je li to preslika onog što ćemo sutra gledati u Lećevici?
-Pa ovo je u biti jedan sustav koji smo došli vidjeti zato što je on godinu-dvije proglašen kao najučinkovitiji u Europi. Dakle, Ljubljana je prijestolnica zbrinjavanja otpada na jedan pravilan način. Međutim evo, kao što smo vidjeli već na prvi pogled puno toga ovisi, ne samo odlukama koje će donijeti Grad, ne samo o tome što ćemo kao komunalna tvrtka puno investirati u svojoj budućnosti koje sama i uredba propisuje, nego normalno da će ovisit i o pomoći građana. Dakle bez jedne promjene svijesti određenog dijela građana u odnosu prema otpadu koji se proizvede sigurno da nećemo moći dostići ovaj standard. To je jedna sinergija kako vlasti, komunalnih društava, građana, pa i svih udruga koje su vezane za ovu problematiku. Dakle, bez zajedničkog nekakvog napora i bez zajedničkih usmjeravanja jedni drugih teško ćemo dostići te standarde Ali upravo zato smo tu, da vidimo kako taj sustav funkcionira. Na kraju sutra bi trebali vidjeti taj sustav praktički od početka do kraja. Od samog kućanstava, pa ćemo vidjeti i zelene otoke, vidjet ćemo reciklažna dvorišta, vidjet ćemo njihov centar za zbrinjavanje otpada. Dakle, cijeli jedan sustav i sutra ćemo saznati koliko je to sve financijski jedno opterećenje za Grad i građane, ali to je nešto čemu težimo. Međutim, moram reći da se na području Ljubljane taj sustav nekoliko desetljeća uvodi, a na području Europe 30 do 40 godina uvodi, a evo mi smo praktički došli u situaciju da kroz par godina moramo imati sve te standarde kao i oni.
Je li mislite da će Splićani usvojiti te navike?
-Pa nama je očito kad je najteže onda najbolje reagiramo. Sad je situacija došla do samog kraja, što se tiče i samog odlagališta koje došlo pred kraj svojih resursa. Očekujemo ubrzo izgradnju centra u Lećevici. Očekujemo da se cijeli taj sustav promijeni i prilagodi normnim uvjetima. Ono što je bitno za sve nas, ako se na pravilan način postavimo prema ovom problemu i počnemo odvajati sve više otpada ti budući računi koji će dolaziti građanima će sigurno doprinijeti da građani povedu više računa o količinama otpada koji bacaju sad svi zajedno u jedan spremnik.
