Cijela Europa, osim Islanda, Rusije i Bjelorusije ovog će vikenda promijeniti računanje vremena sa zimskog na ljetno.
Točnije, u noći sa subote 27. na nedjelju 28. ožujka sat ćemo prebaciti s 2 sata na 3 i tako 'izgubiti' jedan sat. Dani će se produljiti, odnosno sunce će kasnije izlaziti i kasnije zalaziti. Godinama se već raspravlja o ukidanju ove procedure jer loše utječe na zdravlje ljudi - poremeti se lučenje melatonina tijekom noći, a samim time i bioritam čovjeka. Povećava se rizik od srčanog i moždanog udara, a starije osobe koje boluju od karcinoma mogu razviti veći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tih dana. Uz sve to, promjena sata utječe na tlak i mentalno zdravlje, pa su tako neka istraživanja pokazala da se prvi ponedjeljak nakon pomicanja sata povećavaju šanse od srčanog udara za 25 posto, piše Večernji list.
Javlja se kronični umor, smanjena produktivnost i smanjena koncentracija, a to je dokazalo i istraživanje u Americi koje je pokazalo da je u samo šest dana nakon pomicanja sata broj prometnih nesreća porastao s 5,4 na 7,5 posto. Prema izračunima to znači 302 više smrtno stradalih u razdoblju u 10 godina.
S obzirom na to da još uvijek nismo dobili potvrdu je li ovo zadnje pomicanje sata već se o tome samo nagađalo, kontaktirali smo Ministarstvo prometa, mora i infrastrukture RH kako bismo dobili više informacija. Iz njihove službe za odnose s javnošću rekli su nam da ovo nije zadnje pomicanje sata jer propis Europske unije kojim se planiralo ukidanje takve prakse nikad nije donesen. Također, nije izgledno da će biti donesen u doglednom razdoblju: "Komisija je u rujnu 2018. godine predstavila prijedlog nove Direktive u kojem predviđa trajno ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja istovremeno u svim državama članicama, na način da države članice samostalno odlučuju hoće li trajno zadržati 'zimsko' ili 'ljetno' računanje vremena, ali su o svom izboru obvezne obavijestiti Komisiju najmanje 6 mjeseci prije negoli se navedena promjena započne primjenjivati." Pojasnili su da je nakon tog predstavljanja krenula rasprava u dva zakonodavna tijela Europske unije - Vijeću i u Europskom parlamentu - ali rješenje nije doneseno.
Rad na Direktivi od tada je zamrznut i nema naznaka da će se nastaviti. "Ovaj prijedlog nigdje se ne spominje u novom radnom programu Europske komisije, pa se iz ovog dokumenta može zaključiti da i ova institucija više navedeni prijedlog ne vidi kao jedan od prioriteta", poručili su, donosi Večernji list.
