Danas u 5 sati i 21 minutu nastupilo je astronomsko i kalendarsko ljeto, a završit će jesenskom ravnodnevnicom 22. rujna. Mnogobrojno pučanstvo diljem planete pohrlilo je da iz raznoraznih “sumnjivih” pobuda i još “sumnjivijih” razloga proslavi ovaj događaj nazvan SOLSTICIJ. Solsticij dolazi od latinske riječi sol (sunce) i sistere (mirovati) jer se čini kao da se položaj Sunca u podne tih dana ne mijenja.
Suncostaj ili solsticij je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljeto). Tada je na sjevernoj Zemljinoj polutki dan najdulji i počinje ljeto, a na južnoj polutki najkraći i počinje zima.
Solsticije su slavili svi narodi i sve drevne kulture. Nekada su ljudi štovali prirodu i slavili dan solsticija kao dan vatre, dan sunca i početak novog ciklusa odnosno godine. Mi danas slavimo početak nove godine na dan kada se ništa u svemiru bitnije ne događa. Zašto?
Zato što je jedan rimski car odlučio da u svoje carstvo uvede kršćanstvo kao jedinu religiju i zabranio sva ostala slavlja i proglasio ih poganskim. No kako je teško bilo ljudima zabraniti da slave solsticije jer se taj događaj slavio tisućljećima na svim dijelovima zemlje, tada je taj car vrlo lukavo smislio da se Isus rodio na zimski solsticij, a Ivan Krstitelj na ljetni solsticij. U to vrijeme solsticiji su se slavili nakon 3 dana suncostaja. I tako se polako zaboravio pravi značaj tih slavlja. Danas su nama poznate baklje Ivanjske odnosno krjesovi koji se pale na Ivandan , a zapravo su to oduvijek bili krjesovi koji su se palili na solsticij.
Neobični rituali
Narodi diljem svijeta slave solsticij od pamtivijeka. Midsummer, Sankthans, Ivanjska noć ili Litha povod je za okupljanje oko krijesova, a svjetski rekord drže Norvežani koji su 2016. godine postavili krijes od 47 metara. U drevna vremena ljetni solsticij bio je posvećen vilama, vilenjacima, čarolijama i neobičnim ritualima, a još uvijek se takvi običaji mogu pronaći na planetu.
Izlazak sunca u Stonehengeu
Deseci tisuća posjetitelja obučenih poput druida i čarobnica na najduži dan u godini kreću s pjesmom, ritualnim plesom i zvucima bubnjeva već u zoru ispred Stonehengea. Ti su blokovi megalita u engleskoj grofoviji Wiltshire zapravo kalendar i astronomski opservatorij. Raspored kamenja dobro je promišljen i postavljen tako da mjesto pada Sunčeve svjetlosti služi za računanje dana i godina. I praznine između blokova imaju svoju funkciju jer služe za bilježenje položaja Sunca i Mjeseca.
Nova godina u Egiptu
U drevnom Egiptu žedno se očekivao ljetni solsticij i pojava zvijezde Sirius na noćnom nebu koja se vezala za vrijeme plavljenja Nila. Nabujala rijeka donijela bi plodno tlo i poslužila kao obećanje da neće biti gladi. Zbog toga su Egipćani ljetnim solsticijem označavali početak nove godine, javlja Punkufer.
Čarobno bilje
Ivanjska noć povezuje se s ljetnim solsticijem, ali kako se astronomski suncostaj mijenjao tijekom prošlosti, datum tih europskih svečanosti ostao je 23. lipnja. Za Ivanjske noći vežu se žetve, ali i prikupljanje ljekovitog bilja jer se u narodu vjerovalo da upravo tada ima snažno djelovanje i posebne moći. Krijesovi su se palili kako bi se otjerale zle sile i duhovi, a crkvena zvona nerijetko su zvonila cijelu noć.
