U sportskom smislu za Hrvatsku, 2022. godina biti će upamćena po velikom uspjehu – osvajanju brončane medalje na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru. Nakon bronce iz Francuske 1998.g., srebra zlatnog sjaja iz Rusije 2018.g., ova medalja iz Katra ima poseban značaj a potvrdilo se i staro pravilo – nitko kao sportaši (u ovom slučaju nogometaši) ne može ujediniti naciju.
Kad bi barem naši političari i to znali tako, gdje bi nam bio kraj. Ovako gledati ih dok se guraju uz ramena sportskih velikana i šampiona na postoljima, dok su s druge strane hrvatski amaterski sport koji je baza uopće ikakvog potencijalnog uspjeha na putu prema profesionalizmu i medaljama doveli na “prosjački štap” i skoro uništili svojim nadasve nekorektnim i podcjenjivačkim ulaganjem na nacionalnom nivou.
Usudio bih se napisati, sve veći rezultati koje su ostvarili hrvatski sportaši na sportskim borilištima diljem Europe i svijeta plod su najvećim dijelom improvizacije i prelijevanja iz šupljeg u prazno (blago da se izrazim, jer amaterski sport je pred izumiranjem a on je baza i temelje svih uspjeha), osobnih i obiteljskih projekata a tek jedan savez (HNS) je daleko dogurao maknuvši dijelom politiku i marionete od sebe, pa je tako postao financijski (možda i politički) neovisan i primjer kako i na koji način se raste u financijskom, igračkom, infrastrukturnom i rezultatskom segmentu.
U ovoj godini nas je napustio Najveći ikada – Pele, po mnogima najbolji nogometaš svih vremena, jedini koji je osvojio tri titule svjetskog prvaka i zbog kojeg su se zaustavljali ratovi da bi se uživalo u njegovim majstorijama.
Nažalost, niti Messi kao najbolji nogometaš današnjice niti Mundijal u Kataru, nisu mogli zaustaviti suludi rat i agresiju Rusije nad Ukrajinom.
Mnogi mediji su se svojevremeno raspisali o tome kako je ruski “car” Vladimir Putin krenuo sa invazijom na Ukrajinu čekajući kraj Zimskih olimpijskih igara u Pekingu iz “respekta” prema Kini.
Rat koji prijeti ili je prijetio da se prelije van granica Ukrajine, koji je unazadio dodatno svjetsku ekonomiju pa je tako nakon skoro dvije godine korona pandemije koja je sve uneredila i puno toga ekonomski uništila (osim farmaceutske industrije), trenutno je za Zapadni svijet ali i globalno jedan od najvećih sigurnosnih izazova današnjice gdje će se, molimo se i nadajmo, što prije se naći mir koji je svijetu nužno potreban.
Putin kao ocvali ruski car vjerojatno nikada više neće biti većini svijeta ono što je nekoć bio – politički autoritet ali i čuvar mira u velikoj i nestabilnoj euro-azijskoj zoni pa i samoj Rusiji dok niti ukrajinski predsjednik nije niti može biti nikakva moralna niti politička vertikala da drži predavanja parlamentima i Vladama diljem svijeta kao nekakav stručnjak za baš sve i svašta. Podržao bih to kad bi na isti način to radili predsjednici svih onih država koje su napadnute. Nabrajati ih nema smisla. Podržao bih to da je Hrvatska kad je bila napadnuta u agresorskom ratu imala istu mogućnost. Nama su svjetske sile branile iti da se branimo.
Ostaje ipak nadati se da će se umiješati “veće sile” i zaustaviti ovaj suludi rat i sve druge ratove diljem svijeta. Svaki mir pa i loš mir je bolji nego ikakav rat.
Hrvatska je na putu ulaska u Schengen i eurozonu u 2023. godini što je nakon članstva u UN-u, EU-u i NATO-u u ovakvim globalnim okolnostima realno velik uspjeh za jednu tako malu naciju. Suverenitet je uvijek bitan i odlaskom kune/dolaskom eura, u tom smislu izgubili smo i zadnje niti svoje suverenosti jer još nisam dobio niti pročitao jak argument po kojem Švedska, Češka, Mađarska i Poljska koje imaju u globalu bolji BDP od Hrvatske, iako su obvezne bile uvesti euro, to nisu još učinile niti planiraju u skoroj budućnosti.
Iako Hrvatsku obilježava visok stupanj financijske euroizacije naspram navedenih država, navedene države svoje razloge drže i manifestiraju kroz političke, sociološke ali i emocionalne vrijednosti koje gaje prema svojim nacionalnim valutama, kao zadnjim vrijednostima svojeg suvereniteta. I ja to poštujem.
Pored svega, nadajmo se da smo spremni suočiti se sa svim sigurnosnim izazovima i hibridnim ratovima koji nas okružuju kao i uvjerenju da će iduća, 2023. godina biti uspješnija, bolja, zdravija i sa puno više mira.
