Sve su češći ekstremi povezani s temperaturom, oborinama i vjetrom. Razina mora raste nešto sporije nego li je slučaj s temperaturom zraka, no procjene za period do kraja 21. stoljeća govore da uopće nije upitno hoće li razina Jadrana rasti, pitanje je samo hoće li to biti 30 centimetara ili jedan metar.
Zašto se to događa, objasnio je u “Studiu 4” HRT-a Ivan Güttler, klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda.
– Kad govorimo o klimatskim promjenama, govorimo o nizu takvih godina, 30, 40, 50 godina. U Hrvatskoj mjerimo oborine, temperature i vjetar na mnogo lokacija, bilo bi dobro da mjerimo još više, ali kada imamo tako duge nizove mjerenja od 50 godina, tada možemo detektirati u nekoj točki, recimo na Zagreb Griču – da temperatura u posljednjih 50 godina raste.
Iz godine u godinu temperatura se mijenja, postoje fluktuacije, no bitan je, tvrdi, dugoročan trend. Jedna sezona, jedan loš dan, jedan ekstrem odmah ne znači da su to klimatske promjene, kaže Ivan Güttler.
– U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja u svijetu, bilježi se trend porasta temperature zraka u svim sezonama, u svim godišnjim dobima. Na godišnjoj razini povećava se broj toplih ekstrema, oni su sve češći, dulje traju, zauzimaju veći dio područja. Drugi aspekt klimatskih promjena koje vidite u Hrvatskoj jesu promjene u oborinama. Bilježimo smanjenje ljetnih količina oborina duž cijele obale u Hrvatskoj. Tu je signal tih klimatskih promjena malo složeniji zato što je oborina veličina koja je puno skokovitija u prostoru i teže ju je detektirati, no i u takvim događajima također vidimo otisak klimatskih promjena. I treći parametar koji bih tu htio izdvojiti, iako nećemo ispuniti cijelu listu, jest porast srednje razine mora. Ona raste zbog dugogodišnje klimatske promjene, plus još nekakve varijacije koje uočavamo od godine do godine. U Hrvatskoj se također bilježi da otprilike 3 milimetra u jednoj godini raste srednja razina mora kad gledamo višegodišnje trendove.
Osnovna je posljedica globalnog zatopljenja, tvrdi, povećanje rizika u različitim gospodarskim i društvenim situacijama i sustavima, poput rizika od požara, poplava, širenja novih ili virusnih bolesti.
– Možemo detektirati 20 i više različitih segmenata u društvu koji su osjetljivi na ekstremne vremenske pojave, dok je infrastruktura više osjetljiva na te dugogodišnje trendove.
Razina mora, dodaje, mnogo se sporije mijenja od temperature jer je to tromiji sustav, no u oceanima se očituju klimatske promjene.
– Jadran raste, ugrubo oko 3 milimetra u godini, procjene su do kraja 21. stoljeća, znači nije upitno hoće li razina Jadrana rasti, pitanje je samo hoće li to biti 30 centimetara ili jedan metar.
Najkritičnije je područje, ističe, delta rijeke Neretve, gdje postoji rizik od trajnog poplavljivanja tog područja. Podsjeća i kako već sto godina znamo da treba smanjiti emisije stakleničkih plinova te da zbog klimatskih promjena mogu izumrijeti pojedine vrste biljnog i životinjskog svijeta.
