Savjetnik premijera Zvonimir Savić na N1 televiziji je komentirao rast BDP-a. "Gospodarski rast od 3.9 posto je najviša stopa gospodarskog rasta od svih država. Ovo je jako lijepa i pozitivna vijest. Ti trendovi već neko vrijeme traju, to je već 15. kvartal u nizu, što znači da od početka 2021. Hrvatska nije zabilježila nijedan kvartal pada. To vam može manje od polovice država Unije potvrditi za sebe", započeo je Zvonimir Savić.
Što se tiče šire slike, Savić kaže da je cijeli niz europskih država trenutno u recesiji.
"Hrvatska bilježi četiri puta bržu stopu rasta od prosjeka EU"
"Očekivana stopa gospodarskog rasta za EU je jedan posto. Hrvatska bilježi četiri puta bržu stopu rasta od prosjeka Europske unije. Ta stopa bi trebala biti druga najbolja u cijeloj Uniji, samo Malta bi bila bolja od nas", rekao je premijerov savjetnik.
Savić ističe dvije kategorije zaslužne za takav rezultat; potrošnju kućanstava koja ovisi o platežnoj moći te rast investicija. "Stopa rasta investicija je na 9-10 posto", rekao je.
Što se prosječne plaće tiče, kaže da je ona realno 12 posto viša nego u istom periodu prošle godine. Broj zaposlenih je pak narastao za 2 posto.
"Najbolji smo po izvlačenju sredstava iz EU fondova"
"Hrvatska ima na raspolaganju 10 milijardi eura za investicije, dosad smo povukli 4.5 milijardi", rekao je i spomenuo brzinu izvlačenja sredstava iz EU fondova.
"Hrvatska je najuspješnija, najbrža i najbolja po povlačenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ispunili smo 157 od planiranih 157 reformi. To nijedna država Europske unije nema. Razlog je povlačenje 4.5 milijardi eura. Za što? Za školstvo, za obnovu od potresa, za tržište rada, promet... Cijeli niz sektora", rekao je.
Rast osobne potrošnje ustvari je – rast cijena. Porast investicija se odnosi na europski novac, što znači da je većinski investitor – država.
"Bilježimo rast robnog izvoza"
"To jest europski novac, ali novac kojeg koriste hrvatske kompanije, hrvatsko društvo", govori Savić i dodaje: "Ono što isto bilježimo je veliki rast robnog izvoza. Narastao je preko šest posto. To su opet zdravi temelji koji omogućavaju daljnji rast", ističe.
Osvrnuo se i na to da rast osobne potrošnje ovisi o velikom rastu cijena. "Kad govorimo o kupovnoj moći cijene rastu sporije nego što raste prosječna plaća", tvrdi. "Od 2016. do danas cijene su rasle, no ta stopa je oko 32-33 posto, a prosječna plaća je narasla preko 70 posto. Nije točna teza da su cijene pojele plaće, upravo suprotno", govori.
To doprinosi jačoj kupovnoj moći, a očekuju se i dalje takvi trendovi. Zato su i očekivanja europskih i svjetskih institucija da ćemo dalje nastaviti rasti. Umirovljenici i pojedinci s ispodprosječnim plaćama gospodarski rast ne osjećaju.
"U Hrvatskoj je gotovo rekordan broj zaposlenih"
"Možda ne osjećaju mjere koje bi željeli. Gospodarski rast je povezan sa zapošljavanjem. U Hrvatskoj je gotovo rekordan broj zaposlenih. 2016. smo imali 300 tisuća manje zaposlenih. Broj nezaposlenih je isto drastično pao, brojka se kreće oko 85 tisuća", otkriva.
Na pitanje koliko broj iseljenih radno sposobnih ljudi utječe na tu statistiku, Savić odgovara: "Ovisi u koju državu."
"Iseli se 10-ak tisuća ljudi godišnje. Pitali ste me o odlasku, a ne o dolasku. Hrvatska je na 75 posto prosjeka razvijenosti, a 2016. smo bili na 62 posto. To utječe znatno i na povratak i na zadržavanje ljudi", kaže.
Vraćajući se na prosječnu plaću, govori da je ona danas preko 1300 eura: "Znam da to nije dovoljno, ali ono što je dobro, sve veći broj ljudi bilježi brži rast plaća od rasta inflacije", rekao je.
"Produktivnost rada nam pada"
Savić je rekao i da jednom stvari nije zadovoljan. "Produktivnost rada nam pada. Da bi si mogli priuštiti rast plaća, naša poduzeća, naša vlada moraju biti konkurentniji i produktivniji. Da bi govorili o daljnjim povećanjima, moramo za to imati pretpostavke", kazao je.
"Ni u jednoj državi u Uniji plaće nisu rasle tako brzo u tako kratkom roku", rekao je i dodaje da je proračun to izdržao. Dodaje da se "javnim financijama upravlja odgovorno".
Ako je gospodarska situacija toliko povoljna, zašto je vlada odlučila srezati subvencije za energente, pitao ga je novinar:
"Vlada je procijenila da su visoke subvencije potrebne u trenutku kada su cijene plina i struje strahovito rasle da bi zaštitile građane i poduzeća i ublažile inflatorni učinak", rekao je. Dodaje da se time stabiliziralo tržište, a da u ovom trenutku subvencije više nisu potrebne jer je inflacija pala na ispod tri posto. "Ako dođe do jakih distorzija, vlada će sigurno naći načina da reagira", zaključuje i ističe da je cijena struje u Hrvatskoj druga najniža u Europi.
