U zagrebačkom hotelu Westin održava se Konferencija vlade Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke "Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj". Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković govorio je o strateškim smjernicama, koristima i troškovima uvođenja eura, a izlaganja će na Konferenciji održati guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić. Poseban panel bit će posvećen efektima uvođenja eura na gospodarstvo i građane, prenosi Index.
-Hrvatska kao najrecentnija članica EU ima dva politički ključna cilja – postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019. godine, a drugi je cilj pristupanje eurozoni - kazao je Plenković.
- Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajnog mehanizma) - naglasio je premijer.
Dodao je i da ovom konferencijom započinje široka javna rasprava o uvođenju eura koja će poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi, prenosi Index.
- Ispunjavajući Nacionalni program reformi, preuzimajući novu pravnu stečevinu, bolje apsorbirajući EU sredstva, učinit ćemo napore da Hrvatska postane, rekao bih, u jednom dvomandatnom razdoblju Vlade i Sabora i članica eurozone - istaknuo je Plenković, dodajući da već gotovo i ispunjavamo kriterije za to. "To je naš cilj i ambicija i na tome trebamo stručnu ali i široku političku podršku", naveo je.
Podsjetio je i da je Hrvatska u svom ugovoru o pristupanju već rekla, što se tiče volje građana, "da" i eurozoni, a da u njoj još nismo jer nismo ispunili sve kriterije, a ne jer politički to trebamo odlučiti.
Kako je napomenuo, nedavno je na sastanku Europskog vijeća njegov predsjednik Donald Tusk predstavio dokument 'Leaders agenda', kojem je cilj da čelnici država i vlada u EU kroz slijedeće razdoblje od 18 do 20 mjeseci jasno odrede prioritete kojima će se baviti na najvišoj razini.
Pritom je naveo četiri trenutka za europski proces u tom razdoblju koja su po njemu ključna. Prvi se odnosi na Brexit, drugi na sve vezano za kampanju i izbore za Europski parlament, treći, po njegovom sudu i najvažniji, je dogovor o višegodišnjoj financijskoj perspektivi za razdoblje iza 2020. godine te naposljetku četvrti, koji se odnosi na političke dogovore i odabire o sastavu novih institucija EU.
Kako je istaknuo Plenković, uvođenjem eura Hrvatska bi postala dio najužeg kruga članica naprednijih intergracija EU. Euro Hrvatskoj donosi globalni, politički i ekonomski kredibilitet, ustvrdio je Plenković, naglasivši da ga vidi kao instrument i u našoj bitci za povećanje gospodarskog rasta i ostvarivanja veće zaposlenosti, prenosi Index.
Građani će euro osjetiti na vrlo konkretan i opipljiv način, smatra Plenković.
Ne stoji da ćemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće
Kako navodi, na ekonomskom planu prednosti su brojne i velike. Između ostalog, nestat će rizik oscilacije tečaja kune prema euru, smanjile bi se premije za rizik i za kamatne stope na kredite, što znači povoljnije uvjete financiranja za građane, poduzeća i državu, a kao jedna od glavnih prednosti su i niži transakcijski troškovi, prenosi Index.
-Time će Hrvatska postati još privlačnija i turistima, ali i brojnim ulagačima iz euro područja, a time ćemo povećati i našu konkurentnost - naglašava Plenković.
Cijene u eurozoni u posljednjih 12 godina, od 2004. do 2016., naveo je Plenković, porasle su 23 posto, a u Hrvatskoj 31 posto.
Također, u istom razdoblju, u zemljama srednje Europe koje su uvele euro prosječne bruto plaće rasle su mnogo brže nego kod nas. Primjerice, 37 posto u Sloveniji, 60 posto u Slovačkoj, 88 posto u Litvi i Estoniji, 136 posto u Latviji, a u Hrvatskoj 29 posto. "Stoga ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti i o njemu temeljito razgovarati", naglasio je Plenković.
Kazao je da će zajedničkom valutom osnažiti i hrvatsko gospodarstvo i stvoriti uvjete za njegovo brže približavanje razini razvijenih dijelova EU, prenosi Index.
Plenković je naglasio da je Hrvatska zahvaljujući fiskalnim i makroekonomskim rezultatima u posljednje dvije godine sada u poziciji da može pokrenuti proces prema uvođenju eura, te da su preduvjeti sada povoljniji nego u prethodnim godinama.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE.
