Hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu je izvijestio Sabor o izvanrednom samitu Europske unije na kojemu je Hrvatska dobila na raspolaganje 22 milijarde eura u sljedećih sedam godina čime je osigurala snažnu polugu za gospodarski razvoj, što su, kako je rekao, hrvatski građani prepoznali.
Premijer je izvijestio o rezultatima maratonskog samita europskih čelnika koji je 21. srpnja završio dogovorom o planu oporavka i sedmogodišnjem proračunu (VFO) Europske unije, nakon čega je šef diplomacije Gordan Grlić Radman nabrojao rezultate predsjedanja pri čemu je istaknuo odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
"Nikada do sada Vlada nije uputila u Hrvatski sabor bilo koje izvješće koje je imalo ovako veliku financijsku težinu i tako dalekosežno značenje za naš gospodarski razvoj, za našu socijalnu koheziju, za napredak Hrvatske, a naravno i cijeloga europskoga projekta odnosno EU-a", rekao je premijer Plenković.
Od bilijun i 824 milijarde eura, Hrvatskoj će biti na raspolaganju više od 22 milijarde eura, što je 165 milijardi kuna u iduće 4 odnosno idućih 7 godina, rekao je.
"To je dvostruko više nego što smo imali na raspolaganju u višegodišnjem financijskom okviru u razdoblju koje je iza nas, dakle 2014.-2020.", rekao je Plenković.
To je "jedan od najvećih iznosa po stanovniku i intenziteta pomoći koje su države članice izborile tijekom ovih pregovora. Riječ je o iznosu koji osigurava da za svaki uloženi euro dobijemo više od 4,5 eura iz proračuna EU-a, dakle 1:4,5", istaknuo je.
"Hrvatskoj, hrvatskim građanima, hrvatskom gospodarstvu, svima nama, osigurali (smo) u sljedeće 4 odnosno 7 godina snažnu polugu gospodarskoga razvoja", sažeo je premijer postignuća samita.
Smatra da je njegova vlada time snažno branila hrvatske interese.
"To je ona poruka koju sam govorio u zadnjih nekoliko mjeseci koju vidim da neki ovdje nisu razumjeli iz ovih prethodnih rasprava o modernom suverenizmu", rekao je i dodao: "Vi koji se smijete", aludirajući očito na neki podsmijeh zastupnika u klupama.
Po Plenkoviću, Hrvatska je pokazala da je "snažna država koja štiti svoje nacionalne interese, potencira svoju snagu na dobrobit svojih građana, svog gospodarstva, kapitalizirajući svoj međunarodni položaj, a osobito članstvom u EU".
"To su hrvatski građani vidjeli, to oni razumiju i prepoznaju, bolje nego oni koji su propustili ove teme prije 30 godina", rekao je.
Financijski paket
Financijski paket temelji se na dva strateški osmišljena i povezana stupa, a to su Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-.2027., te plan za oporavak pod nazivom „EU za sljedeće generacije“ (NGEU).
Hrvatska je željela postići dogovor jer je "politička odgovornost čelnika Unije u ovom trenutku prevažna", a s druge strane inzistirala je i uspjela da ostale članice Unije uvaže specifičnosti Hrvatske, koja je dosad koristila samo jednu sedmogodišnju financijsku perspektivu, rekao je premijer.
"Mi smo u tom pogledu ostvarili nekoliko ciljeva na kojima smo radili mjesecima", rekao je pa između ostalog kazao da je Hrvatska uspjela zadržati stopu nacionalnog sufinanciranja kohezije ruralnog razvoja na 15, a ne na 25 posto.
"Ujedno zalagali smo se za zadržavanje pravila o automatskom opozivu sredstava kohezije tri godine nakon njihovoga doznačavanja tzv. pravilo M+3, inicijalna ideja je bila da bude M+2, nama u ovoj fazi još uvijek odgovara M+3 i to smo uspjeli", rekao je.
Time je hrvatskim korisnicima omogućen duži trogodišnji period za korištenje sredstava čime je smanjen rizik gubitka i vraćanja tih sredstava u europsku blagajnu", rekao je.
Iz sedmogodišnjeg proračuna RH će imati 12,7 milijardi eura, tri omotnice: 7,5 milijardi za koheziju, 2,5 milijarde za izravna plaćanja u poljoprivredi, 2 milijarde za ruralni razvoj", rekao je.
Tome treba pridodati sredstava iz različitih programa instrumenata EU, ribarstvo 270 milijuna eura, unutarnja sigurnost i migracije 250 milijuna eura, zatim novac za pravednu zelenu tranziciju, istraživanje, zdravstvo, obrazovanje, prometnu i digitalnu infrastrukturu, izvijestio je nadalje premijer.
Plenković je nadalje kazao da je Hrvatska uspjela Europskoj uniji predstaviti koliko je covid-19 utjecao na turizam i druge gospodarske grane i područja.
"Zbog toga smo uspjeli argumentirati potrebe koje su povrh onoga što bi RH eventualno pripalo", rekao je.
Jedan od argumenata bio je i strašan potres u Zagrebu, gospodarskom središtu RH, rekao je.
Posebno je hrvatska strana naglasila specifičnu ekonomsku i demografsku situaciju u osam hrvatskih županija koje će činiti Panonsku Hrvatsku.
"Uz ovih 400 milijuna još smo inzistirali i dobili 100 milijuna eura za potporu ruralnom razvoju zbog posebnih strukturnih izazova u poljoprivrednom sektoru", rekao je.
Argumenti su bili napori da se smanje negativni demografski trendova i zadrže mladi na ruralnim područjima i u poljoprivrednom sektoru.
Hrvatska je uspjela i osigurati predujam od 10 posto bespovratnih sredstava iz mehanizma za oporavak i otpornost koji će se isplatiti u 2021.
"To konkretno znači više stotina milijuna eura tijekom 2021.", i tih gotovo 600 milijuna eura "rasteretit će državni proračun", rekao je.
To je važno zbog makroekonomske stabilnosti, posebno u svjetlu nedavnog ulaska RH u Europski tečajni mehanizam 2.
Da bi osigurale novac članice moraju izraditi nacionalne planove usklađene s ciljevima digitalne i zelene tranzicije EU-a.
"Pozitivna ocjena za isplatu sredstava bit će vezana za ispunjavanje relevantnih kriterija" iz tih planova koje će odobravati Europska komisija i Vijeće u propisanim rokovima.
Hrvatska će svoj plan izraditi do kraja godine i predstaviti Saboru, a u četvrtak će na vladi donijeti odluku o novoj posebnoj koordinaciji koja će se baviti samo time, rekao je premijer i dodao da će "osobno predsjedavati tim tijelom"
