Ekstrovertnost, neurotičnost, otvorenost za iskustvo, susretljivost i savjesnost, sve su to dijelovi psihološkog okvira koji istraživači koriste za mjerenje emocionalnih promjena ličnosti u različitim situacijama, piše tportal.
Tim znanstvenika istraživao je ponašanje više od 2000 odraslih Amerikanaca prije i za vrijeme pandemije i otkrio je da je manje-više sve ostalo isto. Sve osim neznatno smanjene neurotičnosti.
Nova studija sugerira da su odrasli doživjeli nekoliko promjena u osobinama 'velike petorke' kao rezultat početne faze pandemije. Ove dimenzije obično ostaju stabilne u normalnim okolnostima, ali mogu se promijeniti kao odgovor na neobične situacije.
Istraživači su pretpostavili da bi situacija oko pandemije mogla biti dovoljno dramatična da promijeni i dimenzije nečije ličnosti. Da bi testirali ovu ideju, anketirali su 2137 odraslih iz cijelog SAD-a početkom veljače 2020., dakle prije nego što se pandemija razmahala, i opet sredinom ožujka, kad je njezin utjecaj postao široko rasprostranjen.
Analiza odgovora na anketu pokazala je malo promjena u pet dimenzija ličnosti tijekom promatranog razdoblja, sugerirajući da su osobnosti ljudi ostale relativno stabilne.
Međutim, iako su istraživači pretpostavili da će se povećati neurotičnost, dogodilo se upravo suprotno: u krizi su ljudi postali manje neurotični. To bi moglo biti zato što su sudionici ankete povećanu anksioznost i uznemirenost, dvije komponente neurotičnosti, pripisali vanjskim čimbenicima, a ne svojim osobnostima.
Uz to, mada su istraživači zbog poruka koje promiču akcije za usporavanje širenja bolesti očekivali povećanu savjesnost ispitanika, to se nije dogodilo. Izgleda da je pandemija pružila novi socijalni kontekst odlasku na posao. Prije su ljudi išli raditi mada su se osjećali bolesno, a u pandemiji su to prestali činiti. Ono što se prije smatralo osjećajem dužnosti, sad se doživljava kao neodgovorno ponašanje.
Buduća istraživanja trebat će potvrditi male promjene, uočene u ovoj studiji, i utvrditi jesu li te promjene dugotrajne.
'Pandemija je poremetila većinu aspekata našeg života, od zdravlja, socijalnih odnosa do ekonomske sigurnosti. Ipak, ovaj poremećaj je imao malo utjecaja na osobine ličnosti, što pokazuje otpornost ličnosti čak i na katastrofalne događaje, barem kratkoročno', zaključuju autori studije objavljene na Plos One, prenosi tportal.
