Mora se priznati, nije lako Stipi Čogelji, pročelniku Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SD Županije ni njegovim zaposlenicima. Ne, stvarno i zapravo, bez ironije, mora se čovjek zapitati “čemu sve to”, kad se pogleda količina slučajeva uzurpiranja pomorskog dobra na području naše županije.
Samo posljednjih nekoliko mjeseci, i samo taj aspekt posla Čogeljinog upravnog odjela... Bol, Supetar, Šolta, Slatine, otočić Sv. Klement, Vrulja, diljem obale uzurpira se pomorsko dobro na sve moguće načine: od neplaćanja ili prekoračenja koncesija, gradnje uz morsku obalu pa sve do prodaje i/ili iznajmljivanja objekata koji su dijelom, ilegalno, na pomorskom dobru.
Pronađeno 26 mrežnih stranica za iznajmljivanje/prodaju kuća koje koriste pomorsko dobro
Sve to lako se da pregledati na posebnoj internet stranici županije vezanoj za pomorsko dobro, za prijave građana i informiranje o slučajevima raznovrsnih devastacija. Tako su recimo zaposlenici UO za turizam i pomorstvo SDŽ nakon prijave na stranicu za prodaju nekretnina, a koja je sadržavala "prodaju" pomorskog dobra, pronašli još 26 mrežnih stranica (!) preko kojih se iznajmljuju ili prodaju kuće koje koriste pomorsko dobro bez pravne osnove, odnosno koji su gradili na pomorskom dobru bez adekvatnih dozvola.
“Od nadležnih inspekcija zatražena je hitna intervencija prema vlasnicima stranice i objekata na sljedećim poveznicama.”
Tako glasi jedna od objava, od 1. lipnja ove godine, na Internet stranici županije zaduženoj za prijave uzurpiranja pomorskog dobra. Nešto ranije pak, sredinom svibnja, krenuli su ilegalni radovi na potezu između Splita i Omiša. Konkretnije, u županiji su zaprimili “nekoliko prijava devastacija pomorskog dobra na području općine Dugi Rat, preciznije na lokacijama Orišac, Krilo, Suhi Potok, Sumpetar i Orij”. Poduzeli su što su mogli, podnijeli prijave, obavijestili nadležne inspekcijske službe, a na ulazu u “nezakonitu lučicu na granici Sumpetra i Suhog Potoka općinski predstavnici su postavili betonsku zapreku”.
E sad, koliko je taj “New Jersey” na ulazu u lukobran koji je malo “naresta” poslužio svrsi, vidi se iz naših fotografija. Lučica je profunkcionirala, jer mora se priznati da je rađena kvalitetno: dok je nicala tijekom najžešće pandemije korone, na lukobranu je radila teška mehanizacija, ronioci, sve po zanatu. Čak bi se investitore i moglo razumjeti. Treba negdje s flotom, a čekati sporu državnu birokraciju dok se odobri takav zahvat, sva dokumentacija, sigurno traje koju godinicu. Za to vrijeme profit bježi... Pa im se valjda učinilo da je jednostavnije ovako, graditi ilegalno, nitko nije srušio ni Jenkijeve lukobrane...
Pročelnik Čogelja je sredinom srpnja bio optimističan po pitanju tih nelegalnosti.
– Uspjeli smo nadalje u suradnji s općinom Dugi Rat postaviti nekakve prepreke u dijelu luka koje su se gradile. Svi su ti radovi prijavljeni svim nadležnim inspekcijama.
Već imamo odgovore lučke kapetanije i državnog ministarstva i ekološke inspekcije, te su inspektori već izašli na teren. Oni će napisati kazne i rješenja za počinitelje koji su već njima dobro poznati. To mora biti snažna poruka kojom ih moramo zaustaviti - izjavio je tada šef Upravnog odjela za turizam i pomorstvo.
Splasnuo optimizam
Dva mjeseca kasnije, pošto se ništa nije pomaklo u Suhom Potoku u smislu kazni ili nedajbože vraćanja u prvobitno stanje, ponovili smo pitanje. Odgovor je stigao munjevito, sutradan, dok recimo odgovor iz resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nismo dobili niti tjedan dana nakon slanja maila. Čogeljin pak prenosimo u cijelosti, iako nam se čini kako je ljetni entuzijazam malo splasnuo, ton je bio gotovo očajnički.
- Splitsko-dalmatinska županija bi bila najsretnija kada bi imala inspekcijske ovlasti i mogućnost kažnjavanja svih onih koji devastiraju pomorsko dobro. Upravo smo nedavno uputili apel Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da donese novi Zakon o inspekciji na pomorskom dobru kojim bi i Županija dobila inspekcijske ovlasti.
Ono što Županija radi i može napraviti je komunicirati s nadležnim službama i tražiti reakciju i realizaciju svih rješenja. Jedinica lokalne samouprave sukladno Zakonu o državnom inspektoratu može preuzeti izvršenje rješenja o rušenju, a Splitsko-dalmatinska županija ima Program i financijska sredstva kojima se jedinicama lokalne samouprave sufinancira takva vrsta izvanrednog održavanja pomorskog dobra.
