Zadnjih mjeseci po gradu su, kao gljive poslije kiše, počeli nicati spremnici sa smeđim poklopcem, namijenjeni prikupljanju biootpada. Zatrpali su tako dodatno već tijesne pločnike i postojeće lokacije za odlaganje otpada. Zašto je tako? Zato što je ‘Čistoća’ preko noći odlučila uvesti odvojeno prikupljanje biootpada, valjda ponukana činjenicom da je od Fonda za zaštitu okoliša, u okviru EU projekta, dobila gotovo dvije tisuće spomenutih spremnika. Nažalost i ovaj put je izostala kvalitetna priprema građana za jednu tako zahtjevnu promjenu kao što je odvajanje biootpada.
Osim nekoliko jumbo plakata, letka uz račun za vodu i slabo posjećenih predavanja u kotarima, izostala je toliko potrebna pravovremena edukacija doslovno “od portuna do portuna”. Izostalo je motiviranje podjelom besplatnih biorazgradivih vrećica, posuda za biootpad ili nagrađivanje zemljom za cvijeće u budućnosti. Očekivati da će građani na dnevnoj bazi zamatati biljne ostatke u papir i nositi šaku po šaku do kontejnera nerealno je i nepraktično pa ne čudi što se ovi kontejneri slabo i nikako pune, iako biootpad čini gotovo trećinu miješanog otpada u domaćinstvu. Ovakvim pristupom i (ne)pripremom učinak odvajanja biootpada bit će opet slab pa ni ove godine nećemo odmaći daleko od sramotnih prošlogodišnjih 3,7% odvojenog otpada – naglasila je Kristina Vidan, predsjednica Pametno za Split i Dalmaciju.
- Moramo se zapitati koliko je uopće u interesu ‘Čistoći’ da građani odvajaju biootpad i je li to zapravo razlog ovako loše organizacije prikupljanja. Naime svi smo svjesni da bez kompostane, koja bi preuzimala biootpad, zbrinjavanje istog poprilično košta. Sadašnji model, u kojem ‘Čistoća’ plaća koncesionara koji zbrinjava biootpad, najskuplji je pristup pa je njima najisplativije da te količine budu male odnosno da se veći dio biootpada i dalje odlaže besplatno na Karepovcu.
Treba li reći koliko je to stihijski, staromodno i neučinkovito promišljanje? Jer to je istovremeno i najskuplji način odlaganja za grad i sve nas. Vrijeme od 5 godina, za koliko je projektiran jedini preostali prostor na Karepovcu, polako curi i bez značajnog povećanja u odvojenom prikupljanju otpada uskoro ga nećemo više imati gdje odlagati. Organizacijom prikupljanja otpada sistemom “od vrata do vrata” ili uspostavom sustava u kojem se plaćanje određuje po količini proizvedenog otpada, učinak bi sigurno bio veći, a Karepovac bi nam potrajao duže do iznalaženja trajnog rješenja - zaključio je Jakov Prkić, gradski vijećnik.
