Za Dalmacija Danas piše Neda Pleić, univ.spec.kliničke psihologije – psihologinja za odrasle i djecu - Klinika za psihijatriju KBC Split i Uglešić poliklinika
Odlazak na putovanje, odlazak u planinu, uređenje vrta, popravci po kući, kuhanje, kava s prijateljima, odlazak u trgovački centar, izlazak s društvom, pranje automobila, trčanje po Marjanu, odlazak na trening, gledanje filmova na kauču, pretraživanje po mobitelu, igranje s djecom, ljubimcem, slušanje glazbe... Svačija definicija odmora je različita. Iako često prva asocijacija na riječ odmor bude izležavanje i spavanje, suvremene definicije odmora upućuju na holistički pristup odmoru, odnosno obnavljanje cijelog sebe, fizički i psihološki. Odmor je način na koji punimo naše spremnike energije u različitim područjima svoga života. Redovitim punjenjem energije, možemo bolje odgovoriti na životne zahtjeve. Svaki odmor je podjednako važan, bilo da se radi o dobrom kvalitetnom snu ili maženju psa u pauzi od pisanja članka.
Naš život često izgleda kao maraton, trčanje od jedne do druge točke u danu. Svaki naš trenutak ispunjen je različitim obvezama, posao, sređivanje kuće, pomaganje roditeljima i prijateljima, briga za djecu, kuhanje ručka, sitni popravci ili telefonski razgovori. Čak i tijekom večeri, vikenda i praznika. Kao da smo stalno u modu preživljavanja koji iscrpljuje naše tijelo i um te nas s vremenom čini nezadovoljnima, tužnima, ljutima, odnosno ispunjenim neugodnim emocijama. Mnogo neugodnih emocija narušava naše tjelesno i mentalno zdravlje. S druge strane, odmor smanjuje stres i anksioznost, popravlja raspoloženje, smanjuje krvni tlak, pomaže da smanjimo kroničnu bol, popravlja naš imunološki sustav, jača naš kardiovaskularni sustav, popravlja kritičko mišljenje, povećava osjećaj empatije i samosuosjećanja, poboljšava sposobnost razmišljanja o budućnosti, poboljšava vještine rješavanja problema i povećava našu kreativnost.
Mnogi od nas kao da se srame svoje potrebe za odmorom, kao da osjećamo kako ne možemo i ne zaslužujemo uzimanje predaha. Javlja se i osjećaj krivnje jer smatramo odmor sebičnim, neodgovornim i pretjeranim te ga povezujemo s lijenosti, a ljude koji često ugađaju sebi (zadovoljavaju svoje potrebe) osuđujemo. Ovakav način razmišljanja je opasan jer nas može dovesti do izgaranja. Očekujemo od sebe da provodimo aktivnosti brzinom i efikasnošću stroja, ali zaboravljamo da svakom stroju treba punjenje, hlađenje i servis. U kontinuiranom trčanju karakterističnom za svakodnevicu često zaboravimo što nam je sve važno. Usmjereni smo na potrebu za postizanjem uspjeha, brigu za druge, obavljanje zadataka i stalno smo u modu preživljavanja, kako bi izbjegli opasnosti te bili produktivni i ostvarivali svoje ciljeve. Ali zaboravljamo kako je jednako važno zaustaviti se i biti malo u modu odmaranja koji nam pomaže da obnovimo naš um i tijelo, rekapituliramo svoje želje i ciljeve te zadovoljimo naše psihičke, tjelesne, emocionalne, socijalne i duhovne potrebe.
Pronalazak ravnoteže između odmora i ostvarivanja ciljeva pomaže nam da vodimo kvalitetan život ispunjen zadovoljstvom u skladu s onim što nam je važno. Ako samo trčimo za svojim ciljevima, život nam se svodi na uspjehe i neuspjehe. Noviji pristupi koji potiču mentalno i tjelesno zdravlje ističu važnost uživanja u procesu postizanja ciljeva te prihvaćanje svega što nam dolazi, bilo da se radi o nečemu ugodnom ili neugodnom. Tako ako želimo imati lijep i uređen vrt, možemo vrtlariti dva cijela dana, osjećati fizičku iscrpljenost te uživati u svome produktu, ali isto tako možemo uživati i u samom procesu uređenja, pozvati prijatelja da nam pomogne, tijekom rada nasmijati se, povremeno zastati, pogledati prirodu oko sebe, povremeno pohvaliti sebe za svoj rad, povremeno zastati i proučiti potrebe svoga tijela te pojesti i popiti nešto lijepo. Ako naš fokus pomaknemo s cilja na cijeli proces, aktivnosti koje su nam neugodne i teške postaju samonagrađujuće i proizvode zadovoljstvo.
Postoje različite vrste odmora, tjelesni, mentalni, senzorni, kreativni, duhovni, emocionalni i socijalni. Kako bi živjeli kvalitetan život, važno je pronaći ravnotežu i paziti da koristimo sve vrste odmora.
Tjelesni odmor
Našem tijelu je potreban odmor, uz kvalitetan noćni san za oporavak i regeneraciju bitno je i dnevno opuštanje mišića ali i kretanje i promjena položaja tijela kada smo dugo na jednome mjestu. Uz fizičke napore i dugotrajno sjedenje također umara naše mišiće i uzrokuje napetost, bolove u leđima i glavobolje. Stoga je bitno često mijenjati tjelesne položaje, šetati, razgibavati se i istezati kako bi potakli različite dijelove tijela na opuštanje. Povremeno napinjanje i opuštanje mišića i duboko disanje (udisanje 5 sekundi i izdisanje pet sekundi) pomaže oporavku tijela.
Odmaranje našeg uma
Kontinuirano žongliramo između posla, obitelji i osobne dobrobiti. Naš um pokušava planirati, pratiti naš ritam i pripremiti nas na svakodnevne i izazovne situacije. On proizvodi oko 78 000 misli dnevno što može biti iscrpljujuće i dovesti do pretjeranog razmišljanja, izgaranja te smanjene koncentracije. Važno je koristiti različite načine za usporiti svoj um. U tome nam pomaže slušanje glazbe, meditacija usredotočene svjesnosti, čitanje knjige ili gledanje serija i filmova te uključivanje u intenzivan trening.
Senzorno odmaranje
Naša okolina je u posljednje vrijeme sve više preplavljena jakim svijetlima, glasnim zvukovima i digitalnim ekranima. Kontinuirano dobivamo nove poruke, obavijesti, zahtjeve pozive koji nas često opterećuju u vrijeme kada smo slobodni i samo nastavljaju pretjerano pobuđivati naš živčani sustav. Često danas imamo i obavijesti putem sata koje nam olakšaju život, ali i dodatno ometaju. Zbog toga je bitno uzeti vrijeme za sebe nekoliko minuta svaki dan kada isključimo zvuk na mobitelu (i vibracije), skinemo sat, zatvorimo oči i uživamo u zvuku tišine ili zvukovima prirode. To može biti dovoljno za punjenje naših baterija energijom.
Kreativni odmor
Najčešće imamo svakodnevne navike, koje radimo automatski, bez puno razmišljanja te često osjećamo kako nemamo inspiracije, zaglavljeni smo i nedostaje nam kreativnosti u poslovima. Bavljenje nekim kreativnim aktivnostima koje nisu dio našeg posla poput kuhanja, pletenja, slikanja, vrtlarenja i težimo nekom postignuću možemo se odmaknuti od svakodnevice te usmjeriti svoj um prema onome što radimo ovdje i sada i odmaknuti se od uobičajenih načina razmišljanja i ponašanja. Istraživanja su pokazala kako bavljenje kreativnim aktivnostima u slobodno vrijeme poboljšava našu kreativnost i kognitivno funkcioniranje (Berman i sur., 2008).
Duhovni odmor
Događa se da se osjećamo nepovezani sami sa sobom, beznadni ili bez osjećaja vlastite svrhe. Zbog toga je važno povremeno povezati se sam sa sobom i nečim što je veće od nas samih, bilo da se radi o religiji ili razvijanju empatije, mira i pronalaženja onoga što je nama važno. Takav odmor dobivamo kroz volontiranje, meditaciju, molitvu, vježbanje zahvalnosti ili pomaganje drugima. Svakodnevno usmjeravanje na pozitivne trenutke i pomaganje drugima može povećati osjećaj svrhovitosti te osobnog ispunjenja (Emmons i McCullough, 2003.)
Emocionalni odmor
Kada se osjećamo emocionalno zasićeni, iritabilni ili imamo česte promjene raspoloženja, potreban nam je emocionalni odmor odnosno vrijeme je da zastanemo i ostanemo malo sa svojim emocijama, onakvima kakve jesu, ugodne ili neugodne. To može biti zahtjevno, ali pomaže da istražimo naše emocionalno iskustvo te razumijemo što nas pogađa. Tek tada možemo nešto mijenjati. To može biti zahtjevno, ali isplati se uložiti napor. S emocijama se možemo susresti kroz razgovor s osobama kojima vjerujemo ili kroz samopromišljanje. Ostajanje sa svojim emocijama bi trebalo biti dio mentalne higijene, kao što peremo zube svaki dan, tako i zastanemo i zapitamo sami sebe "Kako si?" svaki dan.
Socijalni odmor
Ponekad se osjećamo izolirano, a ponekad preplavljeno socijalnim kontaktima. Socijalni odmor uključuje ravnotežu između uključivanja u značajne socijalne interakcije i postavljanja granica u odnosima koji nas iscrpljuju. Pozitivni socijalni kontakti su važni za mentalno zdravlje, ali negativni ili toksični odnosi nas mogu emocionalno iscrpiti. Zbog toga je važno okružiti se ljudima koji su pozitivni i podržavajući, postaviti jasne granice i uložiti vrijeme u kvalitetne odnose s ljudima koje volimo. Jake socijalne veze su povezane s dužim životnim vijekom i većom psihološkom otpornosti (Holt-Lustand i sur., 2010).
Za kraj...
U ovom užurbanom, stresnom, digitalnom svijetu, važno je pronaći ravnotežu između rada i odmora te voditi računa o tome da razumijemo kako je svaka vrsta odmora naša potreba. Nije dovoljno samo se usmjeriti na to da dovoljno spavamo već da pronađemo ravnotežu između onoga što nam je važno, postizanja ciljeva i da se brinemo za sve načine odmora koji nam pune baterije i omogućuju uravnotežene i ispunjene živote.
