Prema članku 59. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ZSCP) na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače:
1) crveno svjetlo – zabranu prolaska,
2) zeleno svjetlo – slobodan prolazak,
3) žuto svjetlo – upaljeno samostalno, znači da vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran način zaustaviti.
Žuto svjetlo upaljeno istodobno s crvenim svjetlom označava skoru promjenu svjetla i pojavu zelenog svjetla, ali ne mijenja zabranu prolaska koja je dana crvenim svjetlom.
Žuto treptavo svjetlo obvezuje sve sudionike u prometu da se kreću uz povećani oprez.
Zeleno treptavo svjetlo služi za upozorenje sudionika u prometu na skori prestanak slobodnog prolaska i na pojavu žutog, odnosno crvenog svjetla.
U članku 59. stavku 5. ZSPC-a propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 390 do 920 eura kazniti za prekršaj vozač koji, na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima (u pravilu semaforizirano raskrižje), ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla, piše Autoportal.
Međutim, osim ovog osnovnog oblika prekršaja, ZSPC poznaje kvalificirani (teži) oblik ovoga prekršaja. Naime, odredbom članka 59. stavka 6. ZSPC-a propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kazniti za prekršaj vozač koji na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforima ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla bez smanjenja brzine kretanja vozila ili povećava brzinu kretanja vozila ili se ne zaustavi vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla.
Prema tome, ovakav kvalificirani oblik prekršaja “prolaska kroz crveno svjetlo”, uz okolnost nezaustavljanja vozila na znak crvenog svjetla na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforima, pretpostavlja kao kvalifikatorne okolnosti i sljedeće okolnosti (alternativno):
– bez smanjenja brzine kretanja vozila ili
– povećanje brzine kretanja vozila ili
– nezaustavljanje vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla.
U praksi bi moglo biti određenih poteškoća pri utvrđivanja činjenice da u kritičnom trenutku vozač nije smanjio ili da je čak povećao brzinu kretanja vozila, posebno ako to bude prepušteno osobnoj prosudbi policijskih službenika i svjedoka.
Međutim, u odnosu na problematiku nezaustavljanja vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla, a vezano za eventualnu dvojbe radi li se o produljenom prekršaju (članak 39. stavak 3. Prekršajnog zakona) ili više djela prekršaja u stjecaju, proizlazi da će se nakon navedene intervencije u zakonski tekst u ovom slučaju raditi o kvalificiranom obliku prekršaja, kažnjivom prema članku 59. stavku 6. ZSPC-a.
K tome, bitno je istaći i da je uz propisanu vrlo strogu kaznu (novčana kazna u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana), u odnosu na ovaj kvalificirani oblik prekršaja predviđeno da će se vozaču motornog vozila u evidenciju upisati šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćno odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka (Članak 59. stavak 10. ZSPC-a).
Osim toga, sasvim je izgledno da će počinitelju ovakvog prekršaja biti izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put, ili najmanje 12 mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.
