Uoči najavljenog bojkota trgovina, Davor Nađi, političar iz stranke Fokus, obratio se javnosti putem Facebooka, dijeleći svoje mišljenje o tom koraku. Nađi se osvrnuo na aktualnu situaciju u vezi s rastom cijena i tvrdio da bojkot trgovina, iako simboličan, ne predstavlja pravu poruku. Umjesto toga, smatra da bi cilj trebao biti usmjeren prema vladi, koja, po njegovom mišljenju, nosi najveći teret odgovornosti za inflaciju i posljedični rast cijena u Hrvatskoj.
Prava adresa za bojkot – Vlada RH
Na početku svog izlaganja, Nađi ističe kako razumije želju da se na simboličan način ukaže na rastuće cijene i njihovu štetnost za građane, no naglašava da je prava adresa za bojkot zapravo Vlada Republike Hrvatske. Kako objašnjava, poruka bi bila daleko snažnija da je bojkot usmjeren prema političkoj vlasti, jer su upravo političke odluke dovele do trenutne situacije na tržištu. Nađi ukazuje da je vrijeme za bojkot bilo na prošlim parlamentarnim izborima, kada su građani, po njegovom mišljenju, dali svoju podršku politikama koje su dovele do poskupljenja.
Nađi smatra da su građani na izborima zapravo podržali politiku koja ima izravan utjecaj na rast cijena, što je evidentno u analizi inflacije. Iako neki pokušavaju okriviti trgovce, pohlepu i globalne čimbenike poput rata u Ukrajini, Nađi je uvjeren da je presudnu ulogu u inflaciji imala domaća politika. Kao primjer navodi Švicarsku, gdje je inflacija bila znatno niža od one u Eurozoni, i postavlja pitanje zašto tamo trgovci nisu bili pohlepni ili nisu imali iste energetske izazove kao ostatak Europe.
12 razloga za rast cijena
Kako bi potkrijepio svoje stavove, Nađi je iznio 12 ključnih razloga zbog kojih je, prema njegovom mišljenju, došlo do rasta cijena u Hrvatskoj.
1. Lockdown – Zatvaranje ekonomije
Tijekom pandemije, lockdowni su poremetili ravnotežu između ponude i potražnje. Zatvaranje tvornica i smanjenje radne snage na početku pandemije stvorili su jaku disbalans, što je imalo dugoročne posljedice na tržište. Nakon što je gospodarstvo počelo ponovo funkcionirati, velika potražnja nije mogla biti zadovoljena jer se ponuda nije mogla obnoviti preko noći.
2. Tiskanje novca HNB-a
Nađi upozorava na ekspanzivnu monetarnu politiku Hrvatske narodne banke (HNB), koja je tijekom lockdowna omogućila poslovnim bankama otkup obveznica, čime je na tržište uveden dodatni novac. Ovaj novac nije stvorio novu vrijednost, već je povećao potražnju koja nije mogla biti zadovoljena zbog smanjenih kapaciteta ponude, što je na kraju dovelo do rasta cijena.
3. Tiskanje novca u ostatku svijeta
Na globalnoj razini, mnoge zemlje su, poput Hrvatske, tiskale novac kako bi stimulirale gospodarstvo tijekom pandemije. Posljedica toga bila je velika potražnja koja je pogodila turizam i ugostiteljstvo, povećavši cijene usluga. Iako nije bila isključivo odgovorna hrvatska politika, na ovaj način raste potražnja koja podiže cijene.
4. Geopolitički i logistički uzroci
Rat u Ukrajini, sankcije i problemi u globalnim lancima opskrbe doveli su do porasta cijena energije i transporta. Ovi faktori smanjili su ponudu, a zbog toga su cijene rasle. Iako su ti problemi prolazni, oni su imali velik utjecaj na inflaciju.
5. Gubitak radne snage
U gospodarskoj krizi mnogi su radnici napustili sektore poput turizma i ugostiteljstva i prešli u druge industrije, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Smanjenje radne snage izazvalo je povećanje plaća i smanjenje kvalitete usluga, što je dovelo do poskupljenja.
6. Pretjerani porezi i regulacije
Nađi smatra da su visoki porezi i neučinkovite regulacije otežale poslovanje, zbog čega su trgovci bili prisiljeni podići cijene, a sama ekonomija postala manje konkurentna.
7. Kontrole cijena
Pokušaj kontrole cijena, poput onih na benzinskim crpkama, doveo je do toga da su mnoge logističke kompanije povećale cijene usluga, što je kasnije odraženo na cijene proizvoda.
8. Neradna nedjelja
Odluka o uvođenju neradne nedjelje također je imala ekonomske posljedice jer je smanjila konkurenciju među trgovinama i omogućila trgovcima da podignu cijene.
9. Pranje novca
Zbog sivoj ekonomiji, novac iz drugih zemalja ulazi u Hrvatsku, što povećava potražnju i posljedično podiže cijene.
10. Nerad Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja
Nađi smatra da bi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja trebala bolje kontrolirati tržište, ali to se ne događa, pa trgovci slobodno povećavaju cijene.
11. Visoka državna potrošnja i povišice u javnom sektoru
Porast plaća u javnom sektoru povećao je potražnju za proizvodima i uslugama, što je dovelo do rasta cijena.
12. EU fondovi
Na kraju, EU fondovi nisu bili usmjereni na povećanje produktivnosti nego su samo povećali potražnju, što je dovelo do rasta cijena.
Uvođenje eura kao faktor?
Nađi također komentira čestu tvrdnju da je uvođenje eura ključni faktor za rast cijena. On, međutim, smatra da uvođenje eura nije imalo tako snažan utjecaj na inflaciju kako to mnogi misle. Ističe da zemlje koje nisu uvele euro, poput Poljske i Mađarske, imaju još višu inflaciju. Dakle, uvođenje eura samo je poslužilo kao izgovor za dizanje cijena.
Politika mora preuzeti odgovornost
Nađi zaključuje da je odgovornost za inflaciju u konačnici na politici i političkim odlukama koje se donose. Kako tvrdi, tržište se neće samo regulirati, a kad politika "petlja", najviše profitiraju oni najbliži "vatri", dok ostatak stanovništva snosi teret tih odluka. On poziva građane da budu svjesni tih političkih odluka i da, ukoliko žele poslati jasnu poruku, to učine na predstojećim lokalnim izborima.
Za kraj, Nađi podsjeća sve da ako žele postići pravi utjecaj na tržište, bojkot bi trebao biti usmjeren na specifične trgovce koji podižu cijene, a ne na jednostavan bojkot svih trgovina, jer je to, po njegovom mišljenju, samo kratkoročna, neefikasna mjera.
