Na benzinskim crpkama u Hrvatskoj benzin je od ponoći skuplji 13 lipa – litra osnovnog Eurosupera 95 je s 13,24 kune otišla na 13,37 kuna, dok cijena premium verzija varira od 14,34 do 14,9 kuna.
Dizel je, pak, pojeftinio – litra je 13,02 kune, dok je premiuma 14,39 do 14,44 kune. Do sinoć je stajao 13,47 kuna. Autoplin je od ponoći između 7,6 do 7.9 kuna litri.
Cijena sirove nafte, podsjećamo, prošle je godine rasla za oko 50 posto, a ove za dodatnih 45 posto. Na londonskom je tržištu cijena nafte prošloga tjedna lagano padala, zbog usporavanja gospodarskih aktivnosti i industrijske proizvodnje, na 111,5 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu barel dosegnuo vrijednost od 110 dolara, no potkraj tjedna cijena je opet počela rasti zbog europskih najava o embargu na uvoz ruske nafte i blokade uvoza ruskog plina preko dijela plinovoda u Ukrajini i preko plinovoda u Poljskoj.
Prijedlog poslodavaca
Hrvatska pritom i dalje ima najviše cijene naftnih derivata u bližem okruženju, iako je premijer Andrej Plenković prije gotovo tjedan dana najavio kako će se »vidjeti što se još da učiniti« po pitanju obuzdavanja cijena.
Susjedne Mađarska i Slovenija su, primjerice, zamrznule cijene goriva, pa tako litra eurosupera 95 u Hrvatskoj stoji 1,71 euro, u Sloveniji 1,56, a u Mađarskoj 1,25 eura. Litra dizela u Hrvatskoj je 1,85, u Sloveniji 1,66, a u Mađarskoj 1,4 eura.
O Vladinim mjerama za obuzdavanje cijena goriva jučer se oglasila i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), ističući kako bi, da nije bilo interveniranja u trošarine i privremenog ukidanja obaveze umješavanja biogoriva, dizel bio skuplji za 88 lipa po litri, prema analizi HUP-a, iz kojeg traže dodatne Vladine mjere za pomoć prijevoznicima zbog visoke cijene goriva.
Poslodavci ističu kako Vlada treba uložiti dodatne napore kako bi se prijevoznicima pomoglo da izdrže cjenovne udare, jer cijena prijevoza utječe i na cijene brojnih proizvoda i usluga.
HUP-ovi prijedlozi uključuju donošenje zaključka Vlade prema uzoru na građevinski sektor – da se omogući izmjena ugovora javnim naručiteljima ako cijena goriva poraste više od 10 posto. Očekuju i smanjenje cestarine za teretni i putnički prijevoz, ali i nižu stopu PDV-a na prijevoz putnika na međustopu od 13 umjesto 25 posto. Traže i izmjenu Zakona o HRT-u, u dijelu obveze naplate mjesečne RTV pristojbe od 80 kuna po vozilu, kao i redefiniranje načina naplate naknade ZAMP-a od 42 kune po vozilu. Predlažu i izmjene sustava obračuna dnevnica, a žele i programe subvencioniranja za energetsku učinkovitost kroz subvencioniranje nabave ekološki prihvatljivijih vozila i novih guma.
Nužna intervencija
Teretnim prijevoznicima je od 2021. godine do danas, ističu iz HUP-a, udio troškova goriva u izlaznim fakturama dosegnuo oko 37 posto, dok su cijene usluga prijevoza rasle tek do maksimalno pet posto, zaključuju u HUP-u.
Tvrde da bi bez interventnih mjera Vlade maloprodajna cijena litre dizelskog goriva 13. svibnja ove godine bila 14,35 kuna po litri.
Prema analizi Cijene goriva, Udruge prometa pri HUP-u, najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene litre goriva su nabavna cijena koja u krajnjoj cijeni, na dan 13. svibnja ove godine, sudjeluje s 53 posto, posebni porez s 21 posto, PDV s oko 20 posto, te marža sa šest posto.
Prevedeno – litra dizela na dan 13. svibnja stoji 13,47 kuna, od čega je 7,17 kuna nabavna cijena sirovine, 2,86 kuna trošarina, 2,69 kuna PDV, te 0,75 kuna marža.
Dakle, oko 50 posto cijene dizelskog goriva čine davanja državi kroz naknade, trošarine i PDV, a primarni utjecaj na formiranje maloprodajnih cijena imaju ulazne cijene na koje trgovci u pravilu ne mogu utjecati; nabavna cijena goriva, trošarine i porezi, kažu u HUP-u.
Iz HUP-a navode kako umanjenje trošarina ima utjecaja na građane, ali nema na prijevoznike jer im se prema Zakonu o trošarinama ona vraća do EU minimuma. Predlažu, stoga, da se smanji ili privremeno suspendira minimalni iznos trošarine na EU razini od 330 eura na tisuću litara, piše Novi list.
