Poznati zadarski fotograf i lovac na oluje Marin Pitton ponovno je oduševio ljubitelje neba i astronomske fotografije. Krajem lipnja boravio je pod zvjezdanim svodom u selu Brezovac Dobroselski u Lici i snimio impresivnu fotografiju Mliječne staze.
"Datum koji ću pamtiti po gostoprimstvu kakvo se rijetko nalazi, po prirodi koja nalikuje raju, i po najljepšem noćnom nebu koje sam ikad vidio! U samom srcu istočne Like, u selu Brezovac Dobroselski se krije ovaj raj", komentirao je Pitton svoj maestralni foto ulov.
Kada i kako snimiti Mliječnu stazu?
Topliji dio godine – od travnja do rujna – zlatno je vrijeme za astrofotografe na našoj obali:
- Sve duže noći i vedro nebo omogućuju jasniji pogled na centar galaksije.
- Što ste dalje od svjetlosnog zagađenja, to su rezultati spektakularniji – planine Velebita i lička visoravan prava su meka. Naš otok Lastovo slovi za jednu od najboljih lokaciju u Europi za promatranje noćnog neba, no tu je svakako i dio Like.
- Aplikacije poput Planit Pro, Photopills ili Stellarium pomažu precizno isplanirati položaj Mliječne staze u odnosu na željeni motiv.
- Stabilan stativ, širokokutni svijetli objektiv (f/2.8 ili brži) i star tracker mogu napraviti razliku između “dobre” i “wow” fotografije.
Marinova noć u Lici podsjetnik je koliko ljepote skriva noćno nebo kada se ugase svjetla gradova. A ako ste planirali svoj prvi pokušaj hvatanja Mliječne staze, srpanj je pravo vrijeme, idealno za snimanje "kičme" naše galaksije.
Umjetna svjetlost briše zvijezde
U doba sveprisutne tehnologije i globalnog povezivanja, noćno nebo – nekoć izvor nadahnuća, orijentacije i znanstvenih otkrića – polako nestaje iz naših života. Svjetlosno zagađenje postalo je globalni problem, a u posljednjem desetljeću sve izraženije prijeti i Hrvatskoj. Tome uvelike doprinosi rast broja satelita u Zemljinoj orbiti, koji uz umjetnu rasvjetu gradova, autocesta i industrijskih zona, čine noć sve manje noćnom.
Svjetlosno zagađenje je pojava pretjerane, nepravilno usmjerene ili nepotrebne umjetne rasvjete koja prekriva prirodnu tamu noći. Njegove posljedice nisu samo estetske – ono remeti bioritme ljudi i životinja, narušava ekosustave, onemogućava astronomska promatranja te uzrokuje nepotrebnu potrošnju energije.
Problem je dodatno eskalirao uvođenjem LED rasvjete, koja iako energetski učinkovitija, emitira znatno više plave svjetlosti koja se lakše raspršuje u atmosferi. Gradovi poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka već su toliko svjetlosno zagađeni da se Mliječni put više ne može uočiti golim okom.
Satelitski boom – nova prijetnja nebu
Uz prizemne izvore svjetlosti, novu dimenziju zagađenja neba predstavljaju sateliti. Kompanije poput SpaceX-a (Starlink), Amazon (Project Kuiper) i drugih lansirale su tisuće satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Iako s ciljem širenja interneta i telekomunikacija, ti sateliti odražavaju sunčevu svjetlost i vidljivo “presijecaju” noćno nebo.
Astronomi upozoravaju da se broj vidljivih satelita tijekom noći rapidno povećava te da ometaju profesionalna opažanja. Do 2030. moglo bi ih biti preko 100 tisuća, čime bi prirodni izgled neba postao nepovratno promijenjen.
Lastovsko čudo: prvi Park tamnog neba u Hrvatskoj
Lastovo je 2008. godine postalo prvo službeno proglašeno područje tamnog neba u Hrvatskoj, u sklopu međunarodne inicijative za zaštitu noćnog neba. Ova titula dodijeljena je od strane organizacija koje se bave očuvanjem astronomskih uvjeta, poput Međunarodne organizacije za tamno nebo (IDA – International Dark-Sky Association), a rezultat je predanog rada lokalne zajednice i Parka prirode Lastovsko otočje.
Ono što Lastovo izdvaja u europskim okvirima nije samo odsustvo svjetlosnog zagađenja, već i planski oblikovana i ekološki osviještena javna rasvjeta. Na cijelom otoku koristi se rasvjeta koja je usmjerena prema tlu, s ograničenim spektrom svjetlosti (toplija boja) i uz minimalnu emisiju izvan područja koje se želi osvijetliti. Time se smanjuje rasipanje svjetla u atmosferu i omogućuje potpuno iskustvo prirodne noći.
Ovo je neprocjenjivo važno ne samo za očuvanje astrološkog krajolika, već i za životinjske vrste – osobito noćne leptire, šišmiše i ptice selice, čiji se bioritam može potpuno poremetiti umjetnom rasvjetom.
Zahvaljujući tome, Lastovo postaje sve popularnija destinacija za astrofotografe, astronome amatere i znatiželjnike, a Park prirode redovito organizira edukativne radionice i promatranja neba teleskopima za posjetitelje.
Lika – zaboravljena oaza tišine i tame
Osim Lastova, dijelovi Like – osobito područja između Plitvičkih jezera, Velebita i granice prema Bosni i Hercegovini – također pružaju iskustvo prave noći. Slabo naseljena, bez velikih gradova i s minimalnom rasvjetom, Lika postaje omiljena destinacija za ljubitelje astrofotografije, promatrače meteora i znanstvenike.
Mjesta poput Korenice, Udbine, Sjeničaka i dijelova Velebitskog masiva noću omogućuju uvjete gotovo jednake onima u pustinjama ili visokim planinama svijeta – što ih čini dragocjenima ne samo turistički, već i znanstveno.
Zaštita noćnog neba postaje sve važnije pitanje za održivi razvoj. Brojne zemlje uvode zakone o svjetlosnom zagađenju, potiču korištenje “tamne” rasvjete usmjerene prema tlu i ograničavaju noćnu iluminaciju.
I Hrvatska ima prostor za napredak – od zakonskog reguliranja javne rasvjete do veće promocije astroturizma. U vremenu kada sateliti i urbana rasvjeta brišu granicu između dana i noći, očuvanje mjesta poput Lastova i Like nije samo romantična ideja – to je pitanje očuvanja našeg prava na zvijezde.
Pravni okvir u Hrvatskoj – još uvijek u povojima
Hrvatska trenutačno nema sveobuhvatan zakon koji bi regulirao svjetlosno zagađenje na nacionalnoj razini, no poduzeti su određeni koraci.
Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o gradnji ne izričito, ali posredno obuhvaćaju obvezu energetski učinkovite rasvjete i ograničavanje rasipanja svjetlosti. Postoje i tehnički propisi o vanjskoj rasvjeti, koji definiraju način projektiranja javne i komercijalne rasvjete kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš.
Nekoliko jedinica lokalne samouprave, poput Grada Pazina i Istarske županije, već je donijelo vlastite odluke o načinu korištenja javne rasvjete, zabranjujući npr. snažne reflektore usmjerene prema nebu. Slični pravilnici sve češće prate i projekte u nacionalnim parkovima i parkovima prirode.
Hrvatski astronomski savez, Geodetski fakultet i razne udruge kontinuirano apeliraju da se uvede jedinstven propis koji bi svjetlosno zagađenje zakonski definirao i regulirao, kao što je to već učinjeno u Sloveniji, Italiji ili Francuskoj.
