Kako smo ranije pisali, Spaladium Arena, koja je posljednjih godina bila u vrlo zapuštenom stanju, pretrpjela je značajna dodatna oštećenja uslijed snažnog nevremena koje je 8. srpnja pogodilo Split. Krov arene je pomaknut, a velika količina kišnice prodrla je u unutrašnjost, što je dodatno pogoršalo stanje poznatog sportskog i društvenog centra.
Razmjeri štete još se utvrđuju
Stečajna upraviteljica Spaladium Arene, Natalija Mladineo, nedavno je u razgovoru za Dalmaciju Danas izjavila kako još nije moguće precizno procijeniti sve posljedice: "U ovom trenutku meni osobno nije moguće procijeniti obujam štete jer je potrebno da stručni ljudi iz područja strojarstva, građevinarstva, elektronike obiđu teren i utvrde nastala oštećenja."
Najkritičniji dio nalaze se na etaži -1, gdje je zbog prodora vode došlo do puknuća dvaju odvodnih koljena. Jedno od njih prilikom prsnuća izazvalo je štetu na metalnom ormaru za elektroinstalacije.
Nevrijeme je pomaknulo kupolu na krovištu Arene, što je omogućilo velikom količini kišnice da prođe unutra. To je, prema riječima upraviteljice, prouzročilo znatna oštećenja.
"Na krovištu Arene nevrijeme je pomaknulo kupolu te je velika količina kišnice prodrla u unutrašnjost Arene", kazala je prije desetak dana Mladineo.
Problemi s elektroinstalacijama i odvodnjom
Zbog obustave elektroenergetskog napajanja, još nije moguće točno utvrditi koliku je štetu voda nanijela elektroinstalacijama: "U sadašnjem stanju obustave elektroenergetskog napajanja nije moguće utvrditi koliko je prodor vode nanio štete elektroinstalacijama."
Ova obustava uslijedila je nakon što je Grad Split blokirao žiro račun stečajnog dužnika zbog neplaćene komunalne naknade, što je izazvalo lančanu reakciju problema.
Sportski grad TPN d.o.o., tvrtka u stečaju od 2014. godine, upravljala je Arenom i organizirala događaje, osiguravajući prihode za održavanje objekta i plaće zaposlenima. Ipak, kako naglašava Mladineo, financijske obaveze Gradu Splitu nisu mogle biti ispunjene: "Iz ostvarenih prihoda nije bilo moguće plaćati Gradu Splitu mjesečnu komunalnu naknadu u visini od 28.000 eura."
Ona je na kraju dodala: "Da je Grad Split svojevremeno prihvatio prijedloge za nagodbu, vjerujem da Arena danas ne bi izgledala ovako."
Hitne intervencije ograničene zbog blokade
Iako je moguće izvesti neke manje hitne popravke, veće zahvate onemogućava nedostatak likvidnosti zbog blokiranih računa. Stečajna upraviteljica poziva Grad Split i vjerovnike da zajednički djeluju u interesu očuvanja objekta: "Mišljenja sam da bi to Grad Split i razlučni vjerovnici trebali artikulirati kao zajednički interes."
"U stalnom su kontaktu"
Ipak, kako bi doznali što će dalje biti i koja je budućnost Spaladiuma, iz Grada Splita je Dalmacija Danas doznala da Banovina planira podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, s obzirom na složenost slučaja i kontradiktorne prethodne presude. Odvjetnik Grada, Kruno Peronja, već priprema relevantne materijale za taj pravni korak. Revizija će se pokrenuti ukoliko ne dođe do zadovoljavajućeg dogovora s vjerovnicima.
"U slučaju da revizija bude odbijena ili potvrđena postojeća presuda, Grad će razmotriti mogućnost podnošenja ustavne tužbe pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, sukladno zakonskom roku od 30 dana. Grad Split i gradonačelnik Tomislav Šuta u stalnom su kontaktu i konzultacijama s nadležnim državnim institucijama", otkrili su nam iz Grada Splita.
Osim toga, 24. srpnja 2025. održan je službeni sastanak s upravama Zagrebačke i Erste banke, najvećih vjerovnika tvrtke Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju. Obje banke izrazile su spremnost na prodaju svojih potraživanja uz značajan diskont.
"Grad očekuje formalne ponude koje će se detaljno analizirati. Maksimalni iznos otkupa potraživanja još nije definiran. Ukoliko dođe do otkupa potraživanja, financijska sredstva mogla bi se osigurati kroz rebalans proračuna ili posebnu proračunsku stavku, u suradnji s Ministarstvom financija. Grad trenutno ne može precizno procijeniti koliko će trajati postupak, jer on uključuje više razina odlučivanja, stečajni postupak te niz mogućih pravnih žalbi. Optimistično se nadamo jasnijem pravnom okviru u idućih 12 do 24 mjeseca, iako postoji realna mogućnost da cijeli proces potraje dulje bez koordinacije svih ključnih dionika", naglašavaju iz Grada Splita te nadodaju:
"Grad je spreman inicirati suradnju sa stečajnim upraviteljem i vjerovnicima"
"Iako Grad nije formalni vlasnik ni zakoniti posjednik Spaladium Arene, svjestan je potrebe za zaštitom objekta koji je dodatno oštećen u nedavnim nevremenima. Arena je pod upravom stečajnog upravitelja, koji je odgovoran za njezinu sigurnost i održavanje. Unatoč tome, Grad je spreman inicirati suradnju sa stečajnim upraviteljem i vjerovnicima kako bi se, u slučaju ozbiljne prijetnje sigurnosti ili daljnjeg propadanja, poduzele zakonski dopuštene mjere zaštite", zaključuju iz Grada Splita.
Podsjetimo, kada je 2008. godine otvorena, Spaladium Arena bila je simbol urbanog razvoja i ambicioznih planova Grada Splita. Danas, gotovo dva desetljeća kasnije, ta moderna sportska i koncertna dvorana simbolizira neuspjeli javno-privatni model, pravne zavrzlame i infrastrukturnu zapuštenost.
Vlasništvo pod znakom pitanja
Iako se često percipira kao gradska imovina, Spaladium Arena formalno nije u vlasništvu Grada Splita, već se nalazi u stečajnoj masi tvrtke Sportski grad TPN d.o.o. Ova privatna firma, osnovana za realizaciju projekta putem javno-privatnog partnerstva, godinama nije mogla podmirivati obveze, što je dovelo do stečaja i prekida rada Arene.
Grad Split, iako korisnik objekta, nikada nije preuzeo formalno vlasništvo. S druge strane, vjerovnici – prvenstveno Erste banka, UniCredit i drugi financijski subjekti – godinama vode sudske bitke kako bi naplatili svoja potraživanja, koja su u jednom trenutku premašivala 85 milijuna eura s kamatama.
Simbolična dražba, ozbiljne optužbe
U pokušaju da riješi višegodišnji problem, Grad Split se u vremenu dok je gradonačelnik Grada Splita bio Ivica Puljak, javio kao jedini ponuditelj na nedavnoj javnoj dražbi s ponudom od svega 2.501 eura. Iako je taj potez izazvao podsmijeh u javnosti, iz Grada su tvrdili da visoke komunalne naknade (oko 28.000 eura mjesečno) opravdavaju takvu cijenu.
Međutim, banke su oštro reagirale, tvrdeći da je Grad namjerno podigao komunalne troškove kako bi prisilio stečaj i srušio tržišnu vrijednost objekta. Sudski proces u vezi s valjanošću te dražbe još je u tijeku, a konačna odluka očekuje se (vjerojatno) do kraja 2025. godine.
