Planirani bojkot trgovina ovog petka izazvao je veliku pozornost javnosti, a mnogi se pitaju može li ovakav oblik pritiska natjerati trgovce i dobavljače na snižavanje cijena. Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme "Halo, inspektore", Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Slobodan Školnik, stručnjak za trgovinu, i Drago Munjiza, savjetnik za trgovinu u "Otvorenom" HTV-a raspravljali su o učincima bojkota, reakcijama trgovačkih lanaca i mogućim budućim koracima za zaštitu potrošača.
Kelemen kaže da je odaziv velik, da su potrošači u velikom broju odazvali se akciji, bojkot podržavaju i mediji, a i neki političari.
- Neshvatljivo je da jedan ministar koji ima sve alate u rukama, potiče bojkot proizvoda, rekao je i ocijenio to malo neobičnim.
Naime, ministar gospodarstva iz redova DP-a, Ante Šušnjar, pozvao je ranije građane "da budu odgovorni i da sankcioniraju one koji neopravdano podižu cijene".
Školnik smatra da bojkot neće uspjeti jer ljudi trebaju i žele kupovati, a potrošnja, bez obzira na inflaciju, stalno raste.
Rekao je da se stalno govori o bezobraznim cijenama, a ne govori se o bezobrazno visokim porezima.
- Zašto se ne kaže bezobrazno visoki porezi, bezobrazno visoka državna potrošnja? Kreator inflacije je država i ona je mora rješavati, a ne mogu je rješavati građani ili pojedini gospodarski subjekt, rekao je.
Istaknuo je da država previše troši te da su se neselektivno povećale plaće u javnom sektoru.
- U javnom sektoru naravno trebalo je povećati plaće, ali oni koji tamo trebaju ostati i raditi, a prije toga je trebalo raščistiti javni sektor pa bi ukupna masa plaća ostala ista, a ljudi bi bili jako zadovoljni jer bi dobili veće plaće.
Knežević je istaknula da potrošače ne zanimaju porezi i nameti, nego cijene koje stalno rastu.
- Ovo je nenormalno kolike su cijene. Mora se voditi računa o socijalnoj slici društva. Ljudi moraju kupovati, ali sa čime?
Bojkot je ocijenila kao dobrodošlim upozorenjem, jer do sada nije bilo takvih akcija.
- Ovo je dobar odaziv na društvenim mrežama, ali online su svi aktivni, a u stvarnosti je to drugačije.
Istaknula je da je Svrha bojkota da se taj dan ništa ne kupuje, ali da se dan prije ne kupuje pojačano.
Kelemen kaže da isti proizvod u Njemačkoj i Hrvatskoj ima drastično različite cijene. Spomenuo je i primjer Slovenije gdje su hrvatski proizvodi jeftiniji nego u Hrvatskoj.
- Tržište je slobodno, nebitno je, kaže Školnik.
