Što će se događati na tržištu nekretnina? Hoće li cijene i dalje rasti? Kako do stana? Zašto su cijene starih stanova na neatraktivnim lokacijama prenapuhane?
O svemu tome govorili su na HRT-u Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, i Branko Papeš, stručnjak za nekretnine i vlasnik agencije.
Mihaljinec Knežević rekla je da je na našoj obali iznimno velik postotak stranih kupaca nekretnina.
"Hrvatska je atraktivna turistička destinacija i stranci kupuju ovdje nekretnine kao investiciju. Jedan je od razloga što mogu ostvarivati velike prihode kroz turistički najam koji je nisko oporezovan", izjavila je.
Dodaje kako to stvara velike probleme gradovima na moru koji su i sveučilišni. Kako kaže, nepriuštivost je sve veći problem, posebno lokalnog stanovništva.
“Sve je više mladih koji si ne mogu priuštiti nekretninu”, rekla je.
Ističe kako je velika potražnja za stanovima, a ponuda nedovoljna. Građaninu s prosječnim primanjima nema se što ponuditi, naglašava.
Tržište prije i poslije covida
"Problem je što građani i mediji ne rade segmentaciju između rabljenih stanova i novogradnje. Visoke cijene u novogradnji povukle su cijene u rabljenim stanovima. Sada imamo situaciju da prodavatelji rabljenih stanova imaju visoka očekivanja. No rast cijena se usporio", kaže Mihaljinec Knežević.
Papeš ističe kako je postojalo tržište prije i poslije COVID-a.
"Prije COVID-a udio stranaca u kupnji nekretnine bio je u Hrvatskoj oko 20 posto, a sada je 40 posto", rekao je.
Dodaje kako Hrvatska spada među 30 posto najskupljih lokacija u EU-u, no, kako kaže, priuštivost nije znatno drugačija od ostatka Europe.
"Najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj je Zadar. Morate izdvojiti 17,9 godina svih prihoda kako biste mogli kupiti prosječnu nekretninu, u Dubrovniku je to 16,9.
No i u Münchenu se mora raditi 15 godina da si priuštite stan od 100 kvadrata, a u Rimu 15,7 godina. Najskuplji su Milano s 19,6 i Beograd s 19,4", istaknuo je.
Mihaljinec Knežević rekla je da je naše tržište nekretnina fenomen i ono se često ne ponaša u skladu s makroekonomskim faktorima.
"Ne vidimo drastičan pad cijena kao što je to bilo 2008. i 2009. godine. Tada smo imali veliki fond neprodanih stanova, a sada nekretnina nemamo dovoljno", izjavila je.
"Potrošio se fond kupaca koji su spremni plaćati previsoke cijene za nekvalitetne nekretnine i najviše u rabljenim stambenim objektima vidimo usporavanje rasta cijena", naglasila je.
"Visoka stopa vlasništva je nasljeđe otkupa stanarskog prava", ističe.
Država bi trebala štititi
Papeš smatra da bi država trebala štititi od dizanja cijena nekretnina. Mihaljinec Knežević naglašava kako Hrvatska nema stambenu politiku.
Na pitanje zašto stranci kupuju nekretnine u Hrvatskoj, Papeš je odgovorio da je na prvom mjestu sigurnost, zatim kvaliteta života i blizina europskih destinacija.
"Mi smo za strance koji kupuju nekretnine 'best buy' destinacija", naglašava.
Papeš kaže da je provedena analiza.
"Uzet je u obzir prosječan stan u Rijeci od 50 kvadrata, u 2004. godini mogao se kupiti za 65 tisuća eura, a danas taj isti stan vrijedi oko 170 tisuća eura. To je rast vrijednost od 165 posto, a ako se isti stavio u najam, moglo se zaraditi još 112 tisuća eura", rekao je.
