Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković rekao je uvodno na sjednici Vlade da se sa zadovoljstvom želi osvrnuti na jučerašnju jednoglasnu odluku Vijeća Europske unije za unutarnje poslove i pravosuđe o ulasku Hrvatske u Schengen.
Plenković: Schengen je velik uspjeh za Hrvatsku
Dodao je da je Hrvatska dobila još jednu potporu EU-a i da ćemo od 1. siječnja 2023. postati članica šengenskog područja, javlja HRT.
- To znači da smo mi unutar 420 milijuna ljudi zemalja članica šengenskog prostora koji imaju slobodu kretanja, poručio je Plenković.
Zahvalio je svima koji su podržali Hrvatsku na tom putu.
Rekao je kako je to velik uspjeh, realizacija strateških ciljeva, Vladina programa, višegodišnjih napora Hrvatske da ostvari ciljeve dublje integracije.
Plenković je podsjetio kako Hrvatska ima osamdeset posto robne razmjene s članicama šengenskog prostora, a 75 posto turista dolazi u Hrvatsku iz članica šengenskog prostora, što za njih znači jednostavniji i brži dolazak.
- Pelješki most, povezivanje hrvatskog teritorija i juga Dubrovačko-neretvanske županije, europodručje, postupna zamjena kune eurom, proces koji je trajao pet i pol godina i sada Schengen, rekao je Plenković.
Prisjetio se i hrvatskih branitelja, rekavši kako da bez njih svega ovoga ne bi bilo.
- Mislim da možemo biti ponosni na sve ono što smo zajednički u ovom pogledu učinili, poručio je.
"1. siječnja trenutak je značajne promjene međunarodnog položaja RH"
Plenković je naglasio kako se je održao jako dobar sastanak s udrugama osoba s invaliditetom.
- Konstatirali da u Hrvatskoj ima 624 tisuće osoba s invaliditetom. To je šesnaest posto ukupnog stanovništva. Mi smo uz visoki stupanj povjerenja i partnerstva, mnoge probleme smo rješavali zajedno i uvijek s ciljem da unaprjeđujemo položaj osoba s invaliditetom, kazao je.
Osvrnuo se, između ostalog, i na dva tužna događaja, smrt generala Pavla Miljavca, te je još jednom obitelji izrazio sućut te zahvalnost za sve što je učinio za Hrvatsku, te pad MiG-a 21.
Istaknuo je zadovoljstvo jer su piloti preživjeli i dobro su te ponovio da u Hrvatsku uskoro stižu francuski Rafalei.
Hrvatski predsjednik Vlade osvrnuo se i na boravak ministra financija Marka Primorca u SAD-u. Pozdravio je potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a, koje su u Washingtonu potpisali ministar financija Marko Primorac i podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u američkom State Departmentu Jose W. Fernandez, a što će biti značajan iskorak u osnaživanju gospodarske suradnje dvije države.
Plenković je naglasio da je 1. siječnja trenutak značajne promjene međunarodnog položaja Republike Hrvatske.
Plenković poželio sreću Vatrenima
Predsjednik Vlade komentirao je i Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru, piše HRT.
Čestitao je hrvatskoj reprezentaciji na kvalificiranju u četvrtfinale Svjetskog prvenstva. Dodao je kako je veliko očekivanje od današnje utakmice i poželio je sreću Vatrenima.
- Želimo svu sreću hrvatskoj reprezentaciji koja nam je već pružila fantastične doživljaje, dodao je.
Plaće ne više obvezno na tekući račun
Vlada u konačnom prijedlogu izmjena zakona o porezu na dohodak, predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić podsjetio je u četvrtak na sjednici vlade da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.
- Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužni niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi, rekao je Zrinušić.
Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitaka, dodao je.
Vlada je već u prvom čitanju uz ostalo predložila povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Taj iznos povećao bi se tako da se određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24 tisuće kuna. Sukladno tome, prilagodio bi se i iznos primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15 na 24 tisuće kuna.
Predloženim izmjenama prvenstveno se želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija, na veći angažman na tržištu rada i to posebno ljeti u turizmu, kažu u vladi.
Također, ne bi se oporezivo ni dohodak do 10 tisuća kuna ostvaren prodajom viška električne energije koju građani proizvedu u iz solarnih panela na kućama i koji kao više koji im nije potreban šalju u mrežu.
Povećanje materijalnih prava za pojedine skupine zaposlenih roditelja
Povećanje materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa 70 posto (2328 kuna) na 125 posto proračunske osnovice (4157 kuna) predlaže Vlada zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je sa sjednice u petak uputila u hitnu saborsku proceduru.
Povećanje se odnosi na novčanu naknadu roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te na novčanu naknadu za vrijeme prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života djeteta.
Također, povećava se novčana naknada roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, a povećava se i naknada plaće u slučajevima u kojima roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje).
Povećava se i naknada zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta onih osoba koje su na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
- Predloženo povećanje materijalnih prava usmjereno je prema ranjivim kategorijama i predviđa se da će proizvesti značajan pozitivan učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika, rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
Za provedbu zakona, čija se primjena očekuje početkom iduće godine, potrebna su dodatna sredstva u iznosu od 144,5 milijuna kuna u idućoj te po 157,7 milijuna kuna u 2024. i 2025. godini.
