Mnoge su namirnice tijekom godina stekle status "nezdravih" i našle se na popisu onih koje nerado kupujemo, preskačemo na jelovnicima ili izbjegavamo u dijetama. Ipak, novija istraživanja i stručnjaci upozoravaju da smo neke od njih možda nepravedno osudili.
"Stavljanje hrane u kategorije 'dobra' i 'loša' stvara nepotreban osjećaj krivnje, koji ne bi trebao imati mjesta za stolom," ističe liječnik dr. Stephen Dahmer za Vogue. "Mnogo je važniji cjelokupni kontekst prehrane – ravnoteža, umjerenost i slušanje vlastitog tijela."
U nastavku donosimo popis namirnica koje su zdravije nego što možda mislimo.
Krumpir
Iako često označen kao "prazan ugljikohidrat", krumpir sadrži brojne korisne nutrijente – vitamin C, kalij, vlakna te biljne spojeve poput flavonoida, karotenoida i fenolnih kiselina, koji mogu imati protuupalni učinak te smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka.
Posebno vrijedan sastojak je otporni škrob, koristan za osjetljivost na inzulin i zdravlje crijevne mikrobiote. No, kako bi se iskoristile njegove pune prednosti, preporučuje se kuhanje krumpira, zatim njegovo hlađenje i konzumacija nakon što odstoji najmanje 12 sati – idealno s korom.
Kava
Premda pretjerana konzumacija može izazvati nervozu ili nesanicu, umjerena količina kave ima brojne zdravstvene dobrobiti. Kava je bogata antioksidansima i povezuje se sa smanjenim rizikom od bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove, dijabetesa tipa 2, bolesti srca pa čak i nekih oblika raka.
Preporučuje se ne prelaziti četiri šalice dnevno, uzimajući u obzir individualnu osjetljivost na kofein.
Maslac
Maslac je dugo bio na lošem glasu zbog zasićenih masti, no sadrži vrijedne masne kiseline i vitamine A i E, koji su topljivi u mastima. Također pomaže tijelu u apsorpciji nutrijenata iz drugih namirnica.
Osim toga, maslac je izvor butiratne kiseline, koja podržava zdravlje crijeva i može pozitivno utjecati na metabolizam. Sadrži i konjugiranu linolnu kiselinu (CLA), koja može potaknuti imunološki odgovor i imati antikancerogeni učinak.
Sir
Iako ga često smatramo kalorijskom bombom, sir je vrijedan izvor kalcija, zdravih masnoća i proteina. Uz to, sadrži važne mikronutrijente poput vitamina B12 i fosfora. Redovita konzumacija mliječnih proizvoda može pomoći u snižavanju LDL kolesterola i smanjiti rizik od moždanog udara.
Posebno vrijedi istaknuti fermentirane sireve koji mogu sadržavati probiotske kulture korisne za crijevnu floru, baš kao i kefir, jogurt, kimchi i kiseli kupus.
Čokolada
Tamna čokolada s visokim udjelom kakaa obiluje polifenolima i antioksidansima koji mogu pozitivno djelovati na zdravlje srca, smanjiti upale te čak poboljšati funkciju mozga i imunološkog sustava.
Ipak, ključ je u umjerenosti – bijela čokolada, za razliku od tamne, ne sadrži korisne spojeve jer se proizvodi isključivo od kakao maslaca.
Zaključno, umjesto da neke namirnice zauvijek izbacimo iz prehrane, korisnije je razmišljati o načinu njihove pripreme, učestalosti konzumacije i ukupnoj ravnoteži prehrane. Hrana je – kako naglašavaju stručnjaci – puno više od liste sastojaka: ona je iskustvo, kultura i dio zdravog odnosa prema tijelu.
