Na sam Dan državnosti, europski statističari (Eurostat) objavili su infografiku „Croatia in numbers“ – malu, ali preglednu razglednicu zemlje koja danas broji 3,9 milijuna stanovnika, odnosno 0,9 posto ukupne populacije Europske unije. Po udjelu u zajedničkom gospodarstvu Hrvatska drži 0,5 posto BDP-a EU-a, a prosječni nominalni dohodak po stanovniku doseže 21 740 eura.
Dok se na vizualu plavi hrvatski obris ispisuje optimističnim bojama – primjerice, čak 90 posto elektroničkog otpada završava u reciklaži (europski prosjek je 81 posto), a zdrave godine života pri rođenju svega su tri godine ispod prosjeka Unije (60 naspram 63) – neke brojke podsjećaju da još treba sustići kontinentalno društvo. Zaposlenost u dobnoj skupini 20-64 godine iznosi 74 posto, što je dva postotna boda manje od prosjeka, a brzi internet ima 68 posto domaćinstava nasuprot europskih 79.
Infografika je, očekivano, potaknula brzu raspravu na društvenim mrežama. Učestale pohvale stigle su iz država koje se bore s većim proračunskim minusima: nekoliko je komentatora istaknulo da je „mala zemlja sa strogom fiskalnom disciplinom pokazala kako se može postići puno“. Drugi su, međutim, hladili euforiju navodeći da je nominalni BDP po glavi stanovnika još uvijek nizak u odnosu na razvijeniji zapad Europe te da su plaće i mirovine „premale da bi Benelux ujutro ustao iz kreveta“. Jedan ekonomist podsjetio je na korekciju paritetom kupovne moći, prema kojoj Hrvatska doseže oko 50 tisuća američkih dolara po stanovniku – bliže europskom prosjeku nego što to sugeriraju nominalni iznosi.
Svoju su dozu skepse dodali i turistički djelatnici, upozoravajući da „cijene divljaju brže od plaća“ pa bi pretjerano poskupljenje moglo pogoditi ključnu granu gospodarstva. Pojavila su se i pitanja o javnom dugu; službeni podaci Europske komisije kažu da bi se omjer duga prema BDP-u, nakon prošlogodišnjih 57,6 posto, trebao spustiti na 56,3 posto u 2025. godini – ispod prosjeka eurozone, ali još iznad pandemijskog minimuma.
Vlada se, pak, pohvalila kako domaći BDP u prvom tromjesečju raste gotovo triput brže od prosjeka Unije. Ministar financija ovih je dana istaknuo nisku nezaposlenost, snažnu osobnu potrošnju i investicije poduprte europskim fondovima kao glavne motore rasta.
